Kako je Dodik ustvrdio, Predsjedništvo BiH je već donijelo odluku o pridruživanju inicijativi “Otvoreni Balkan”, ali da je pristupni proces zaustavljen zbog “opstrukcija”:

"Prije izvjesnog vremena, Predsjedništvo je donijelo odluku da se priključi inicijativi “Otvoreni Balkan” i dalo nalog Savjetu ministara da provede te procedure, a onda su počele opstrukcije".

Milorad Dodik, 26.4.2022. godine.

U oktobru 2019. godine, predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, bivši premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i premijer Albanije Edi Rama potpisali su u Novom Sadu Deklaraciju o namjerama o uspostavljanju “malog Schengena” između ove tri zemlje. Tom prilikom je rečeno da bi ova deklaracija trebalo da pomogne da čitav region Zapadnog Balkana počne funkcionisati na četiri ključne slobode Evropske unije – slobodi kretanja kapitala, robe, usluga i ljudi.

Na sastanku tri spomenuta lidera u julu 2021. godine inicijativa je preimenovana u “Otvoreni Balkan”, a dogovoreno je da do 2023. godine budu ukinute granične kontrole između zemalja sudionica. Pritom su potpisani Memorandum o razumijevanju i saradnji na olakšanju uvoza, izvoza i kretanja robe na Zapadnom Balkanu, Memorandum u vezi sa slobodnim pristupom tržištu rada i Sporazum o saradnji u zaštiti od katastrofa.

Predsjedništvo BiH, na 16. redovnoj sjednici, održanoj 17. septembra 2020. godine, usvojilo je Zaključak kojim “pozdravlja inicijativu Republike Albanije, Republike Sjeverne Makedonije i Republike Srbije da pokrenu proces bolje međusobne saradnje kroz ‘Mali Šengen’”.

Pritom je, kako stoji u tački 2. usvojenog zaključka, upućen nalog Vijeću ministara BiH da, “koristeći EU RIA (Regulatory lmpact Assessment), napravi cjelovitu analizu interesa i koristi koje bi BiH imala u slučaju da Bosni i Hercegovini bude, putem zvaničnog dokumenta, ponuđeno pristupanje inicijativi ‘Mali Šengen’”. U tački 3. zatraženo je od Vijeća ministara da spomenutu analizu dostavi u roku od 30 dana.

Kako je evidentno iz Zaključka Predsjedništva, ovaj organ vlasti nije, suprotno tvrdnji Milorada Dodika, “donio odluku da se priključi inicijativi Otvoreni Balkan”, već je isključivo “pozdravio inicijativu” Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Također, nasuprot Dodikovoj konstataciji, Predsjedništvo BiH nije uputilo nalog Vijeću ministara BiH da “provede procedure” u vezi s pristupanjem BiH inicijativi “Otvoreni Balkan”, nego da napravi “analizu interesa i koristi” priključenja ovoj inicijativi.

Na sjednici održanoj 22. oktobra 2020. godine Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstvo vanjskih poslova, u suradnji s Uredom predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, obavezalo se pripremiti zatraženu analizu interesa i koristi koje bi BiH imala u slučaju da putem službenog poziva bude pozvana u “mali Schengen“. Međutim, kako je evidentno iz dopisa Predsjedništva Vijeću ministara BiH 22. juna 2021. godine, Vijeće ministara nije pripremilo navedenu analizu u roku:

"U skladu sa Zaključkom Predsjedništva BiH hitno tražimo da Analizu iz tačke 2. navedenog zaključka dostavite Predsjedništvu BiH na razmatranje, s obrazloženjem o razlozima neizvršavanja obaveza utvrđenih predmetnim Zaključkom".

Zoran Đerić, generalni sekretar Predsjedništva BiH, 22.6.2021.

U međuvremenu, Predsjedništvo BiH na sjednicama nije razmatralo mogućnost pristupanja BiH inicijativi “Otvoreni Balkan”. Član Predsjedništva Željko Komšić u oktobru 2021. godine iznio je stav da je nepotrebno “duplati stvari”, budući da je BiH već uključena u inicijativu “Berlinski proces”, pokrenutu 2014. godine.

Sličnog mišljenja bio je nešto ranije i član Predsjedništva Šefik Džaferović, koji je u septembru prošle godine izjavio da je “sve ono što je sadržaj inicijative ‘Otvoreni Balkan‘ ranije prihvaćeno u Sofiji (na samitu održanom 2020. godine u okviru “Berlinskog procesa”, op.a.) od svih šest zemalja Zapadnog Balkana”.

Budući da Predsjedništvo BiH nikad nije, kako je ustvrdio Milorad Dodik, “donijelo odluku da se priključi inicijativi ‘Otvoreni Balkan’”, Istinomjer njegovu tvrdnju ocjenjuje neistinitom.

(Istinomjer)