Dok se čekaju najnoviji podaci o inflaciji, za koju je i ministar finansija Republike Hrvatske Zdravko Marić napokon priznao kako će nastaviti rasti, Kuća ljudskih prava Zagreb je u sklopu izvještaja o stanju ljudskih prava za 2021. održala i raspravu o socio-ekonomskim pravima gdje je istaknuto kako je u Hrvatskoj više od petine stanovnika u riziku od siromaštva, a trećina domaćinstava vrlo teško ili teško spaja kraj s krajem.

Porazne brojke iz izvještaja pokazuju kako je u Hrvatskoj i dalje više od petine stanovnika u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Najteže je onima starijima od 65 godina koji žive sami u domaćinstvu, jer se u toj grupi čak svaka druga osoba nalazi u riziku od siromaštva.

Izvještaj otkriva kako su najranjiviji u našem društvu penzioneri. Uprkos rastu penzija one i dalje nisu dovoljne za život te je više od polovine mirovina niže od hrvatske linije siromaštva. Penzioneri će biti još i siromašniji jer penzije kaskaju za rastom cijena hrane i energenata, a namirnice koje su dosad bile priuštive i najsiromašnijim slojevima stanovništva poput hljeba, mlijeka, ulja i krompira zbog rata u Ukrajini bilježe nezapamćeni rast.

Iz Kuće ljudskih prava upozoravaju kako čak trećina domaćinstava u Hrvatskoj vrlo teško ili teško spaja kraj s krajem.

Premalo djece ide u vrtić

Potres i pandemija su dodatno pojačali probleme u području pravne sigurnosti stanovanja. Stopa siromaštva još je veća za ljude koji žive kao podstanari nego za vlasnike stanova, jer je njih čak 25 posto u riziku od siromaštva, a trend opterećenosti stanovništva troškovima stanovanja nastavljen je i lani.

Uprkos vladinim mjerama, građani i dalje teško mogu sebi priuštiti adekvatno grijanje. Iako su vladine mjere obuhvatile struju i plin, nisu obuhvatile grijanje na drva koje je najčešće u ruralnim sredinama koje bilježe najvišu stopu siromaštva.

Problem o kojem se malo priča je prenapučenost stanova. Naima, čak 36 posto građana živi u neadekvatnim stanovima. Česti su slučajevi gdje nekoliko generacija živi u malim dvosobnim stanovima.

Koordinatorica Kuće ljudskih prava Zagreb Tina Đaković ističe kako je u tim okolnostima u prošloj godini donesen Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021.-2027.

"Taj je plan prilično neambiciozan i ne donosi mjere koje bi mogle preokrenuti situaciju sa siromaštvom na bolje", ističe Đaković.

Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić je naglasila da čak 92 posto romskih domaćinstava živi ispod nivoa rizika od siromaštva u Hrvatskoj, a gotovo polovina ih živi u izoliranim naseljima koja nemaju pristup struji i vodi. Upozorila je i na situaciju na području Sisačko-moslavačke županije gdje nedostupnost javnog prijevoza uslovljava pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, što pogotovo pogađa osobe starije životne dobi.

Olja Družić Ljubotina sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Univerziteta u Zagrebu posebno je upozorila na problem siromaštva djece, istaknuvši da su djeca posebno ranjiva jer zavise od drugih, a često su i nevidljiva grupa u društvu. Hrvatska i dalje ima problem dostupnosti predškolskog odgoja i obrazovanja, koje je ključno za prevenciju siromaštva i socijalne isključenosti djece.