"Sama se borim kako mogu, to je moj princip. Ali kad treba, kćerka pošalje novac", objašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) Vesna Maksimović iz Kragujevca u centralnoj Srbiji.

Zaposlena je u biblioteci Pravnog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu. Sa svojom platom, kaže, kad odbije rate kredita i račune, ostaje tek za hranu. U pomoć joj uskače kćerka koja živi u Francuskoj, piše Radio Slobodna Evropa.

"Šalje mi za godišnji odmor, odlazak na more ili za put kod nje u Francusku. Bude negdje oko hiljadu eura mjesečno", ilustruje Maksimović.

U gradu u kom živi, prosječna neto plata prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, iznosi 88.700 dinara, što je oko 750 eura. To je ispod republičkog prosjeka.

Prema podacima Narodne banke Srbije, vrijednost doznaka iz inostranstva je u 2023. premašila ukupnu vrijednost stranih investicija.

"Kad sam prije šest-sedam godina uzela kredite za stan, oba kredita su mi iznosila trećinu plate, sada je to izašlo na polovinu plate, tako da kćerka mora da interveniše", objašnjava Maksimović.

Ona je među hiljadama građana u Srbiji kojima stižu doznake iz inostranstva. Prema podacima Narodne banke Srbije, vrijednost tih doznaka je u 2023. premašila ukupnu vrijednost stranih investicija.

Doznake iz inostranstva u Srbiji veće od stranih investicija

Najviše doznaka iz Njemačke

Zoran Milovanović, vlasnik jedne kragujevačke mijenjačnice, koja je umrežena u sistem za međunarodni transfer novca, kaže za RSE da dnevno obradi pet do deset uplata iz inostranstva.

"Stižu iz cijelog svijeta, a najviše iz Njemačke, Austrije, Amerike i Italije. Transferi se kreću od 100-200 eura do hiljadu", kaže Milovanović.

Dodaje da su ljudi koji primaju novac uglavnom starije dobi.

U Narodnoj banci Srbije (NBS) navode na upit RSE da "tradicionalno, najveći prilivi doznaka dolaze iz zemalja sa najvećom dijasporom".

"To su Njemačka, Švicarska, Austrija, Francuska i Sjedinjene Američke Države", navode u NBS.

Iz kojih zemalja su građanima Srbije slali novac u 2023. godini?

U proteklih deset godina na ovaj način u Srbiju se slilo 34,9 milijardi eura. Od 2014. zaključno sa 2023. prema podacima NBS, strane investicije u Srbiji bile su veće od doznaka iz inostranstva samo 2019. i 2021. godine.

Propisima u Srbiji nisu predviđeni limiti u iznosima koje građani Srbije mogu da primaju od rodbine i prijatelja iz inostranstva.

Međutim, kako navode u Narodnoj banci Srbije, ukoliko je riječ o sredstvima preko 10.000 eura mjesečno, "ona se mogu prenijeti po osnovu ugovora o poklonu ili nasljedstva, uz posebne procedure".

Pomoć iz inostranstva neophodna zbog rastućih troškova

Doznake iz inostranstva, navode u NBS, čine oko osam posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Za ekonomistu i urednika publikacije "Strateo" Sašu Đogovića, to je "izuzetno visok udio".

"Od svega što mi proizvedemo u Srbiji osam posto dolazi negde spolja, znači onoga što mi nismo proizveli, nego nam je došlo kao poklon, iz onih zemalja u kojima su naši ljudi, rodbina, prijatelji", objašnjava Đogović u razgovoru za RSE.

Ukazuje da razlog za finansijskom pomoći iz inostranstva leži u visokoj inflaciji i smanjenoj kupovnoj moći građana u Srbiji.

"To je bila neophodnost dodatnih izvora finansiranja preko gastarbajtera, koji onda dopunjuju naše prihode, koji se nalaze pod udarom naraslih potrošačkih cijena", kaže Đogović.

To da su doznake iz inostranstva veće od stranih investicija, prema Đogoviću, govori o tome kakve su investicije u Srbiji.

"Struktura investicija nije baš povoljna. Veći dio tih investicija traži jeftiniju radnu snagu", navodi Đogović.

Objašnjava da ako se kroz investicije proizvode jeftiniji proizvodi, onda i troškovi za radnu snagu treba da budu niži. To dovodi do toga da, kako kaže, investicije ne omogućavaju ili su dosta ograničene u stvaranju prostora za dodatno povećavanje zarada, samim tim i životnog standarda stanovništva.

U kojim valutama je građanima Srbije stizao novac iz inostranstva u 2023. godini?

Potrošačka korpa 'jača' od plate

Đogović navodi da su hrana i režije "dvije udarne tačke" po kućni budžet.

"Preko 50 posto kućnog prihoda prosječnog domaćinstva odlazi upravo na zadovoljavanje tih potreba. A tu su i bili najveći udari na cijene u ovom nekom proteklom periodu, posebno 2022. i 2023. godine", kaže Đogović.

Srbija je 2023. počela sa zvaničnom stopom inflacije od 15,8 posto a završila sa upola manje, odnosno osam posto.

Međutim, hrana koja sa stanovanjem i režijama čini najveći dio potrošačke korpe bilježila je rast cijena koji je bio i preko 30 posto.

Od prosječne neto plate u decembru 2023, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, nije se mogla pokriti vrijednost prosječne potrošačke korpe gotovo u svim gradovima osim u Beogradu.

Prema poslednjim dostupnim podacima Svjetske banke, Srbiju je u protekle dve decenije napustilo 14 posto stanovništva.

Prema popisu iz 2022. u njoj živi 6,6 miliona stanovnika.

Među glavnim faktorima koji utječu na migracije sa Zapadnog Balkana su ekonomske prilike, politička nestabilnost, sukobi, diskriminacija, težnja za boljim obrazovnim i profesionalnim mogućnostima.