MITOMANIJA, LAŽI I PREVARE: U Srbiji ga slave kao junaka nadljudske snage i heroja, a on je bio obični izdajnik i TURSKI SLUGA

"Slobodna Bosna" nastavlja serijal iz povijesti.

  • Jeste li znali

  • 17. Maj 2022  17. Maj 2022

  • 1

Glavni lik naše današnje priče je Marko Mrnjavčević, u narodu poznatiji kao Kraljević Marko.

Mrnjavčević je bio je srpski vladar od 1371. do 1395. u regiji oko Prilepa u današnjoj Sjevernoj Makedoniji.

Kraljević Marko je s vremenom izrastao u mitološku figuru i tako postao nacionalni junak u narodnim predajama i pripovijetkama.

U narodnoj predaji on je zaštitnik i spasitelj kršćanstva za vrijeme duge otomanske okupacije Balkana.

Marko je bio sin kralja Vukašina Mrnjavčevića, suvladara srpskog cara Uroša V, koji nije imao djece pa je samim tim Marko bio legitimni pretendent na srpsko carsko prijestolje. Nakon smrti svog oca, vladao je područjem koje je obuhvatalo dijelove današnje Sjeverne Makedonije, s dijelovima sjeverne Grčke te dijelom istočne Albanije.

Stolovao je u Prilepu, a iako je njegov otac bio srpski kralj Vukašin Mrnjavčević iz srednjovjekovne vlastelinske porodice Mrnjavčevića, Marko se nije uspio nametnuti kao vladar cijele Srbije nakon smrti cara Uroša.

Kraljević Marko imao je ženu Jelenu, a koliko se zna, nisu imali potomaka. Njegov otac Vukašin poginuo je 1371. godine za vrijeme Bitke na Marici borivši se protiv Turaka. Marko, za razliku od oca, nije sudjelovao u toj presudnoj bici nego je prihvatio otomansku vlast i postao njihov vazal.

Turci su i nadalje tolerirali njegovu vlast nad dotadašnjim lenskim zemljama, a on je, pak, zauzvrat morao ratovati na njihovoj strani protiv svojih dojučerašnjih saveznika i rođaka. U jednoj takvoj bici je i poginuo zajedno s Konstantinom Dragašem.

Godine 1395. morao je otići boriti se u Vlašku kod mjesta Rovine protiv kršćanske vlaške vojske.

Zanimljivo je da je Kraljević Marko nekako uspio izbjeći svoju vazalnu obavezu i nije sudjelovao u historijskoj Kosovskoj bici. Područje pod njegovom upravom nije pogodila gorka sudbina velikog poraza, stanovništvo se čak povećavalo, što je bila posljedica relativno slobodne vlasti. Tek 70 godina nakon smrti Kraljevića Marka, njegove zemlje podijeljene su, ali ovaj put kao turski timar, ali su čak i tada uspjeli neki daleki Markovi kršćanski rođaci postati vlasnici tih posjeda.

U srpskoj narodnoj poeziji, Kraljević Marko je superjunak Heraklove razine i on posjeduje nadljudsku snagu, u stanju je stiskom šake istisnuti vodu iz suharka starog devet godina. Njegovo omiljeno oružje je topuz od 66 oka (85 kg) i ima konja Šarca kojeg je odabrao, jer je bio jedini konj koji ga nije mogao zbaciti.

U pjesmama se istječe njegovo viteško junaštvo, on uvijek ostaje zaštitnik siromašnih i nemoćnih, čuvar zakona i reda, čak i onda kad to ide na njegovu štetu. Kraljević Marko je i milosrdan, u jednoj pjesmi on žali što je ubio boljega junaka od sebe, albanskog razbojnika Musu Kesedžiju. U drugoj pjesmi, Marko se, pak, odlučuje pomoći tadašnjem zakonitom srpskom vladaru Stefanu Urošu, iako je mogao biti bar malo nepošten, a tada bi od toga imao koristi.

U narodnom pjesništvu on se odlučio umrijeti kad se pojavilo vatreno oružje (do tada je živio već par stotina godina), jer je od tada je svaka kukavica mogla ubiti junaka i izdaleka.

Ali, on i u svojoj smrti, zapravo, samo spava, čeka u spilji dok ne bude opet potreban.

Njegov krilati konj - Šarac također ima nadnaravne sposobnosti, ravne onima svog gospodara, s njim Marko dijeli sve, pa i vino. Kraljević Marko, poput grčkih mitoloških junaka, ima svoju nadnaravnu zaštitnicu, vilu Ravijojlu.

Njegova majka Jevrosima bila je sestra bugarskog vlastelina Vojvode Momčila, a brat mu se zvao Andrеja (Andrijaš), oboje su stvarne historijske ličnosti.

U srpskoj narodnoj lirici, majka Jevrosima postala je oličenje pravičnosti, morala i kršćanskih vrijednosti. Markov otac Vukašin Mrnjavčević poželio je Momčilovu ženu Vidosavu, a ona sama pomogla mu je u ubistvu svoga muža, ujaka Kraljevića Marka. Markova majka Jevrosima pokušala je,pak, spriječiti to ubistvo svog brata, ali nije uspjela.

Ova urota se, po srednjovjekovnim moralnim kriterijima, morala skupo platiti, zato je Vidosavina ljepota nestala u trenu. Još gora stvar desila se kad je Vukašin podizao beživotno Momčilovo tijelo, uvidio je koliko je snažan čovjek Momčilo bio, snažan i ljepše građen od njega, na to je rekao: "Kad je ona (Vidosava) izdala takva junaka, bogzna što bi meni uradila!", zbog toga je promijenio odluku o budućoj izabranici - za ženu je uzeo Jevrosimu, a Vidosavu je kao izdajicu dao pogubiti u mukama tako da je raščetvore konji.

U poznijim pričama govori se da je Marko više nalikovao svom ujaku nego rođenom ocu.

Marko Kraljević je, bez ikakve konkurencije, najveći mitski junak među Srbima, poginuo je na današnji dan 1395. godine u mjestu Rovine u Vlaškoj boreći se na strani Turaka protiv svoje kršćanske braće.

(SB)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...