Švicarsko ministarstvo odbrane približava se zapadnim vojnim silama kao odgovor na sukob Rusije i Ukrajine.

Status neutralnosti uskoro bi mogao da se suoči sa najvećim testom u posljednjih nekoliko decenija.

Ministarstvo odbrane Švicarske sastavlja izvještaj o bezbjednosnim opcijama koje uključuju zajedničke vojne vježbe s NATO članicama i isporuke municije, izjavila je Paelvi Pulli, šefica sigurnosne politike u švicarskom ministarstvu odbrane, za Reuters.

Detalji o kojima se raspravlja u Švicarskoj vladi nisu objavljeni.

"Moglo bi da dođe do promjena u načinu na koji se tumači neutralnost", rekla je Pulli prošle nedjelje u jednom intervjuu.

Ministarka odbrane Viola Amherd rekla je da bi Švicarska trebala da tjesnije sarađuje s vojnim savezom predvođenim SAD-om, ali ne i da mu se pridruži, prenose švicarski mediji.

"Neutralnost, koja je držala Švicarsku izvan oba svjetska rata tokom 20. vijeka, nije bila cilj sama po sebi, već je imala za cilj povećanje švicarske sigurnosti", rekla je Pulli.

Druge opcije uključuju redovne sastanke na visokom nivou između švicarskih i NATO-ovih komadanata i političara, rekla je.

O ulasku u NATO

Takvo približavanje Alijansi označilo bi otklon od tradicije nezauzimanja strane, za koju njene pristalice kažu da je pomogla Švicarskoj da mirno napreduje i zadrži posebnu ulogu posrednika, kao što je to bilo i tokom sukoba Zapada sa Sovjetskim Savezom.

Razgovaralo se o ideji punopravnog članstva u NATO-u, ali dok su Švedska i Finska, na ivici pridruživanja, Pulli je rekla da izveštaj vjerovatno neće preporučiti preduzimanje tog koraka.

Izvještaj bi trebao da bude završen do kraja septembra kada će ići na razmatranje u švicarskoj vladi.

"Ministarstvo odbrane također će doprinijeti široj studiji koju priprema ministarstvo vanjskih poslova. Taj projekat će sagledati usvajanje sankcija, izvoz oružja, municije i odnos s NATO-om iz perspektive neutralnosti", saopćilo je ministarstvo vanjskih poslova.

Švicarska se u međunarodnom ratu nije borila od 1815. godine kada je usvojila neutralnost na Bečkom kongresu kojim su okončani francuski revolucionarni ratovi. Haškom konvencijom iz 1907. propisano je da Švicarska neće učestvovati u međunarodnim oružanim sukobima, neće favorizovati zaraćene strane pomažući im svojim trupama ili naoružanjem niti im staviti svoju teritoriju na raspolaganje.

Neutralnost, koja stoji u ustavu, dopušta Švicarskoj pravo na samoodbranu i mogućnost tumačenja političkih aspekata koncepta koji nisu obuhvaćeni zakonskom definicijom.

"Postoji velika nelagodnost što Švicarska ne može više da doprinese pomoći Ukrajini"

Koncept je poslednji put dopunjen početkom devedesetih nakon raspada Sovjetskog Saveza, kako bi se omogućila vanjska politika zasnovana na saradnji s drugim zemljama u oblastima kao što su humanitarna pomoć i pomoć u katastrofama.

Međutim, sukob u Ukrajini oživio je raspravu o švicarskoj neutralnosti, koja je sada fokusirana na odluke vlade da uvede sankcije Rusiji, ali da ne dozvoli izvoz švicarske municije od trećih strana u Ukrajinu.

"Postoji velika nelagodnost što Švicarska ne može više da doprinese pomoći Ukrajini", kaže Pulli.

Švicarski predsjednik Ignazio Cassis isključio je isporuke oružja trećim zemljama u znak podrške Ukrajini, ali je - možda pokazujući širi pogled na to pitanje - također rekao da neutralnost nije "dogma" te kako bi se neuspjehom da se odgovori sankcijama "išlo na ruku agresoru".

Švicarska već ima neke veze s NATO-om, a prošle godine je odlučila da kupi najsavremenije višenamenske američke borbene lovce pete generacije Lockheed Martin F-35A, koje kupuju ili već koriste neke članice NATO-a.

Švicarska "ne može da se pridruži nijednom savezu zbog neutralnosti. Ali možemo da radimo zajedno i sistemi koje kupujemo su dobar temelj za to", izjavila je minisarka Amherd za švacarski javni medijski servis.

Mjere koje se razmatraju bile bi značajan korak bliže NATO-u za zemlju koja se nije pridružila Ujedinjenim nacijama sve do 2002. godine i koja proizvodi mnogo spostvenog oružja.