Carelinks Ministries, dobrotvorna udruga za koju The Telegraph tvrdi da je povezana s kristadelfijancima, kršćanskom zajednicom koja nastoji obnoviti učenje ranog kršćanstva te odbacuje ideju da je Bog istovremeno Otac, Sin i Duh Sveti, obišla je hotele širom Velike Britanije u kojima su smješteni tražitelji azila te navodno u kupaonicama krstila tražitelje azila muslimanske vjeroispovijesti, piše The Telegraph.

Određeni broj migranata koji su nakon dolaska u Veliku Britaniju postali kristadelfijanci u posljednjih je nekoliko godina dobio azil prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima (EKLJP), tvrdeći da bi im u slučaju povratka u matične zemlje prijetio progon.

Chris Philp, zastupnik Konzervativne stranke u Parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva te ministar unutarnjih poslova u sjeni, rekao je Telegraphu da su spomenuta krštenja bila "ludilo" i "dokazala" da se sistem azila treba "razmontirati".

Kontroverzni slučaj Abdula Ezedija

Telegraph navodi da su se crkve u 2024. našle na udaru kritika zbog slučaja Abdula Ezedija.

Riječ je o afganistanskom državljaninu koji je 2016. kao tražitelj azila u kamionu stigao u grad Newcastle u Engleskoj. Ezedijev je zahtjev za azilom 2017. odbijen. Nakon što je iste godine seksualno napastovao ženu i u javnosti razotkrio spolni organ, Afganistanac je 2018. proglašen krivim za seksualno napastovanje te kažnjen zatvorskom kaznom, obaveznim dobrotvornim radom te stavljanjem na popis registriranih seksualnih prijestupnika.

Kad je odradio kaznu, Ezedi je 2020. kršten te je nakon toga ponovno zatražio azil, ustvrdivši da će mu kao kršćaninu život biti ugrožen ako bude deportiran u Afganistan. Zahtjev mu je ponovno odbijen, a odbijena mu je i žalba. Za njega se tokom žalbe zauzeo baptistički pastor koji je rekao da vjeruje da je Ezedi postao kršćanin te da je predan vjeri. Afganistanac je kasnije dobio "neograničeno pravo boravka".

Ezedi je 31. januara 2024. u Londonu kiselinom polio 31-godišnjakinju s kojom je nekoć bio u vezi te fizički napao njezino dvoje djece. Žena i mlađe dijete zadobili su u napadu ozljede s trajnijim posljedicama. U napadu je u konačnici ozlijeđeno devet osoba. Nakon dugotrajne istrage, Ezedijevo je beživotno tijelo pronađeno 20. februara u rijeci Temzi. Obducent je utvrdio da je preminuo od utapanja, a kasnije je presuđeno da je sebi oduzeo život.

 

Carelinks Ministries rekao je da je 2024. u otprilike 30 zemalja na kršćanstvo preobratio više od 260 pojedinaca, a da su među njima bile i izbjeglice te tražitelji azila.

Osobe koje Carelinks krsti obično pročitaju knjigu "Osnove Biblije", pokažu razumijevanje njezina sadržaja i pokaju se za svoje grijehe. Na društvenim mrežama objavljene su, a kasnije obrisane, objave u kojima se vidi da volonter Carelinksa, Duncan Heaster, obilazi Ujedinjeno Kraljevstvo i u hotelima krsti tražitelje azila.

Krštenje izgleda ovako: migrant legne u kadu punu vode i potom biva potpuno potopljen. Kad izroni, smatra se da je kršten. U junu je Heaster izjavio da je u jednom hotelu za tražitelje azila u Londonu krstio jednu ženu i "neke Irance". Drugi tražitelji azila kršteni su u moru, a u novembru prošle godine troje gostiju hotela kršteno je nakon što ih je preobratio tražitelj azila koji je prethodno postao kristadelfijanac u Njemačkoj.

Heaster je The Telegraphu potvrdio da provodi krštenja u kadama u hotelima za tražitelje azila. Tokom razgovora nije se htio upuštati u rasprave o iskrenosti ljudi koje je krstio, dodajući da su ta krštenja "samo mali dio" svih krštenja koja on i humanitarna organizacija obavljaju.

Heaster je rekao da on "samo krsti" svakoga ko želi biti kršten i da ne sudjeluje u postupcima traženja azila. Glasnogovornik Carelinksa istaknuo je da organizacija ne pomaže pojedincima u ostvarivanju prava na azil.

SUMNJIVA BRZINA KRŠTENJA

Od 2019. godine u šest slučajeva pred višim imigracijskim sudovima migranti su tražili azil nakon što su postali kristadelfijanci. Slučajevi pred nižim sudovima nisu javni. Četiri od šest zahtjeva odbijena su, no jedan je bio uspješan u januaru 2019., kada je sudac presudio da neimenovani iranski konvertit ima "dobro utemeljen strah od progona u slučaju povratka u Iran zbog svoje religije". U drugom slučaju, iranski konvertit na kristadelfijanstvo osporio je prvotno odbijanje nakon naknadnog krštenja, a sudac na žalbi presudio je da bi, u slučaju deportacije u Iran, bio izložen "ozbiljnom lošem postupanju".

Neke crkve krste muslimanske tražitelje azila unutar nekoliko dana od upoznavanja te podupiru zahtjeve za azil navodnih konvertita, koje su sudovi utvrdili da nisu bili upoznati s Uskrsom i nisu pohađali crkvu.

U jednom slučaju, iranski migrant smješten u hotelu u Stockportu u Engleskoj kršten je u baptističkoj crkvi tog grada dva dana nakon što je pokucao na vrata i zatražio to. Pastor Steve Hough razgovarao je s muškarcem koji se predstavio kao "Ali" uz pomoć Google Translatea prije nego što je odlučio da nema "dobrog razloga da ga ne bih krstio". Glasnogovornik crkve priznao je da je brzina krštenja "neobična", ali je istaknuo da je migrant pokazao "iskrenost" i "predanost" kršćanstvu, dodajući da "odluke o zahtjevima za azil u potpunosti ovise o Ministarstvu unutarnjih poslova i imigracijskom sistemu, kojem vjerujemo da temeljito i strogo ispituje sve izjave o vjeri".

Neiskrene konverzije

Druge crkve podupirale su zahtjeve za azil bivših muslimana pred imigracijskim sudovima – samo da bi njihove konverzije kasnije bile ocijenjene kao lažne.

U nekoliko slučajeva, sudovi su odbili zahtjeve konvertita nakon što je utvrđeno da nisu "iskreni kršćani", da nisu mogli objasniti značenje svoje vjere ili da su predali lažne potvrde o krštenju. Podršku im je u različitim slučajevima pružalo više pastora iz nezavisnih i lokalnih crkava u Velikoj Britaniji, no sud je naveo da neki od njih nisu imali dovoljno informacija o podnositeljima zahtjeva. Pastori su istaknuli da ne podržavaju lažne zahtjeve i da je dokazivanje iskrenosti konverzije isključivo u nadležnosti imigracijskog sistema.

Chris Philp izjavio je da zakon treba promijeniti kako bi se spriječilo da migranti traže azil na vjerskim osnovama ako konvertiraju tek po dolasku u Veliku Britaniju. "Ludost krštenja ilegalnih imigranata u kadi pokazuje da je cijeli sistem izvan svake ozbiljnosti i da ga je potrebno potpuno preurediti", rekao je. Dodao je da bi Vlada trebala odmah prestati prihvaćati sve konverzije u Britaniji kao osnovu za odobrenje azila te da svećenici koji odobravaju očito neiskrene konverzije radi pogodnosti trebaju biti procesuirani za pomaganje u imigracijskim prijevarama.

Robert Bates, direktor istraživanja u Centru za kontrolu migracija, izjavio je da slučajevi pokazuju kako su neke konverzije djelomično motivirane pokušajem izigravanja sistema.

Crkva Engleske odbacuje tvrdnje da sistemski krsti tražitelje azila, ali u smjernicama za svećenike navodi da neki migranti vjeruju kako konverzija u kršćanstvo može pomoći u zahtjevu za azil.

U nekim slučajevima azil je odobren konvertitima unatoč sumnjama u iskrenost njihove vjere. Primjerice, u februaru 2025. iranski osuđeni prijestupnik dobio je azil iako je sud utvrdio da nije "istinski konvertit" i da se moli samo kod kuće, jer bi deportiran u Iranu bio proglašen kršćaninom i progonjen.

U novembru prošle godine kurdski Iračanin također je dobio azil unatoč početnom odbijanju, jer je na prvom ispitivanju poznavao "gotovo ništa o kršćanstvu". Nezavisne crkve i dobrotvorne organizacije migrantima daju upute kako podnijeti zahtjev za azil i kako pripremiti pisma podrške.

Crkva Engleske naglašava da svećenici trebaju pažljivo procijeniti konverzije i da manipuliranje ili falsificiranje vjere radi dobivanja azila nije prihvatljivo, a konačnu odluku donosi imigracijski sistem.