AccuWeatherov tim dugoročnih prognostičara analizira vremenske obrasce širom svijeta kako bi sastavio šta će se dogoditi širom Evrope u sedmicama i mjesecima koji su pred nama. I viši meteorolog Tyler Roys i viši meteorolog Alan Reppert vjeruju da bi ovo ljeto moglo biti toplije od uobičajenog za veći dio kontinenta.

Roys je rekao da će greben na gornjem nivou, koji promoviše suho, toplo vrijeme, biti "veliki igrač" u vremenskom obrascu Evrope tokom ljetnih mjeseci.

Lheto zvanično počinje u utorak, 21. juna, na shevernoj hemisferi. Međutim, oni željni dolaska nove sezone možda će radije dočekati dolazak ljeta 1. juna, koji označava prvi dan meteorološkog ljeta.

Široko rasprostranjena toplina mogla bi imati direktan uticaj na milione Evropljana u vidu većih troškova hlađenja.

"Energija, općenito, može biti zabrinutost ovog ljeta", rekao je Roys, "posebno na Balkanu do Francuske i Njemačke."

Koji dio ljeta će biti najtopliji? I hoće li jaka grmljavina poremetiti ljetne praznike? Odgovore na to i još mnogo toga možete pronaći u nastavku u kompletnoj analizi prognoze za Evropu za ljeto 2022. po regijama:

Vruće čarolije spremaju se za Portugal, Španiju, Italiju

Ljeto u cjelini od Portugala do Italije će biti toplije nego inače, ali Roys kaže da će i dalje biti "puno uspona i padova" tokom cijele sezone.

Svaki talas iznad normalnih temperatura će vjerovatno trajati sedmicu ili dvije i imati rekordno izazovnu toplotu, ali će vruće čarolije biti prekinute sporim olujnim sistemima koji će sniziti temperature i donijeti šansu za padavine.

Reppert je dodao da čak i tokom ovih pauza u vrućim periodima, kada su temperature tokom dana oko normalne, najniže temperature tokom noći mogu ostati na blagoj strani.

Ovog ljeta u Italiji bi moglo biti još toplije, ne samo zbog majke prirode već i zbog novih pravila u vezi s klima-uređajima.

U aprilu je italijanska vlada objavila Operaciju Termostat, novo pravilo koje će ograničiti postavljanje klima-uređaja niže od 27 stepeni C (80 stepeni F), navodi Politico.

Ovim potezom bi se ove godine moglo uštedjeti 4 milijarde kubnih metara gasa, a onima koji ne budu poštovali novi zakon prijeti kazna do 3.000 eura, odnosno više od 3.100 dolara. Rad termostata će se nastaviti kroz zimske mjesece sa grijaćim jedinicama koje ne smiju prijeći 19 C (66,2 F).

Periodični prekidi vrućine nad zapadnom Evropom ne samo da će pomoći da se smanje troškovi hlađenja, već bi šanse za kišu koja dolazi tokom pauza mogle pomoći u ograničavanju ljetne prijetnje od šumskih požara.

"Prijetnja od šumskih požara mogla bi potrajati duže da se razvije u dijelovima južne Francuske i južne Njemačke samo zbog toga koliko je padavina ove zime palo u rano proljeće", objasnio je Roys.

Kada se šumski požari razbuktaju u cijelom regionu, pauze u vrućini pružit će priliku ekipama da se bore s požarima i da ih stave pod kontrolu prije nego što počne nova vrućina.

Oluje koje će razbiti ljetnje vrućine na Balkanu

Rekordno izazovne vrućine bit će jedan od najvećih vremenskih faktora ljeta u južnoj Evropi, ali bi se druga polovina sezone mogla oblikovati malo drugačije na Balkanskom poluostrvu u odnosu na Iberijsko poluostrvo.

"Bit će perioda u kojima će biti vrućina koja bi ponekad mogla biti intenzivna", rekao je Roys. "A onda kada se to ne desi, postojat će [šansa] za oluje."

Slično kao prošlog ljeta, gradovi širom Balkana ove godine mogu očekivati ​​više dana na ili iznad 32 C (90 F) u poređenju sa dugoročnim prosjekom.

U 2021, Bukurešt, Rumunija, prijavio je 35 dana kada je temperatura bila na ili iznad 32 C (90 F), više od prosjeka od 24 dana. Slično, Atina, Grčka, zabilježila je 67 dana sa temperaturom od najmanje 32 C, što je znatno iznad prosjeka od 46 dana.

Ove godine meteorolozi AccuWeathera predviđaju da će temperatura dostići 32 C između 31 i 38 puta u Bukureštu i između 55 i 63 puta u Atini.Vrući periodi će biti praćeni zabrinutošću zbog suše, iako su izgledi za sušu u ovom regionu Evrope nešto bolji u poređenju sa 2021.

"Prošle godine je bilo zabrinutosti da nema dovoljno vode", rekao je Reppert. „Rezervoari su vjerovatno malo bolji nego što su bili prošle godine [u ovom trenutku]."

Ove godine, druga polovina ljeta vjerovatno će uvesti priliku za grmljavinu koja će biti češća nego tokom prve polovine ljeta. Međutim, oluje neće biti dovoljno raširene da okončaju sušu.

Grmljavine će biti mač sa dvije oštrice. Dok će padavine pomoći da se ublaže neke zabrinutosti zbog suše širom Balkana, donijet će rizik od ozbiljnih vremenskih prilika, uključujući oluje koje bi mogle oštetiti usjeve pšenice i kukuruza u cijelom regionu. Roys je također upozorio da bi ljetno vrijeme moglo otežati uzgoj povrća.

Olujna staza u velikoj mjeri izbjeći sjevernu Evropu

Ne predviđa se da će ljetne vrućine biti tako intenzivne u sjevernoj Evropi i na Britanskim ostrvima u poređenju sa južnom Evropom, ali ljudi od Pariza do Varšave će i dalje morati pažljivo pratiti vrijeme u narednim mjesecima.

"[Postoji] prijetnja od jakih oluja od Francuske do Poljske koja neće nestati", objasnio je Roys. On je dodao da se ne očekuje da oluje budu tako raširene ili učestale kao prošla ljeta, ali da bi mogle ugroziti živote i imovinu kada se pojave.

Prošlog ljeta, katastrofalne poplave u Belgiji i Njemačkoj od oluje koja se sporo odvijala opisane su kao jedna od najgorih prirodnih katastrofa koje je Evropa ikada iskusila jer su poplavne vode odnijele čitave zgrade i ostavile više od 200 mrtvih.

Slično kao na Balkanskom poluostrvu, oluje sa grmljavinom širom sjeverne Evrope pomoći će u ublažavanju nekih, ali ne svih, zabrinutosti zbog suše.

"Mnogi izleti riječnim brodovima mogli bi se suočiti s drugim komplikacijama jer ako je sušnije, u rijekama je manje vode", dodao je Roys.

U izvještaju objavljenom početkom maja detaljno su opisani razmjeri tekuće suše širom Evrope, naglašavajući zabrinutost za vitalne riječne slivove uoči ljeta.

Ovo bi moglo zakomplikovati ljetne planove za putovanja na temu vode, kao što su putovanja riječnim brodovima, tokom sezone ljetnih praznika koja bi mogla biti najprometnija od prije početka pandemije koronavirusa.

Sredina ljeta imat će najveći potencijal za vrućine u cijelom regionu, što bi moglo uticati na jedan od najpoznatijih sportskih događaja u svijetu.

Tourur de Frans počinje u petak, 1. jula, i nastavlja se do nedjelje, 24. jula, a Roys je upozorio da bi ljetnje vrućine mogle da ga učine "izazovnom stazom" ove godine kada vozači nisu u planinama.

"Mislim da će vrućina igrati ključnu ulogu u tome kako će se nositi sa stazom", dodao je Roys. Riječ opreza nije samo za vozače, već i za bezbrojne gledaoce koji se nalaze na stazi kako bi bodrili vozače napolju po julskom vremenu.

Rana toplina nad UK

Ljetnje vrijeme neće gubiti vrijeme dolaskom na Britanska ostrva, ali to možda nije pokazatelj onoga što će cijela sezona poslužiti u cijelom regionu.

"Ne bi bilo iznenađujuće da se toplina ovog ljeta pojavi rano, a zatim postane više kao temperatura klackalice", objasnio je Roys.

Prva polovina ljeta će donijeti najbolje šanse da temperatura u Londonu dostigne 32 C (90 F). Prošlog ljeta, živa je dostigla ovo mjerilo samo jednom. Ove godine AccuWeather meteorolozi predviđaju jedan do tri dana na ili iznad 32 C u Londonu, što je tipično za grad.

Ranu ljetnu toplinu pratit će atmosferski sukob između toplih čarolija i naleta kiše, posebno širom Sjeverne Irske i Škotske.

„Mnogi u ovim oblastima će ovo smatrati normalnim letom u smislu padavina, ali bilo kakva toplota bi potencijalno mogla da izazove rekorde“, rekao je Rojs.

Kiša i oluje s grmljavinom širom sjevernih Britanskih ostrva proširit će se na istok u Norvešku i na kraju zaokrenuti na jug u Poljsku i baltičke države. Međutim, bit će povremenih prekida u obrascu kako bi stanovnici i posjetioci uživali u aktivnostima na otvorenom bez potrebe za kabanicama ili kišobranima.