"ODREKNITE SE MITA O JASENOVCU": Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti usvojila dokument kojim traži da Srbija prije ulaska u EU ispuni čitav spisak uslova

Odmah reagovali iz SANU-a ideolozi Vasilije Krestić i Matija Bećković.

  • Regija

  • 21. Maj 2022  21. Maj 2022

  • 2

Akademici iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) usvojili su Dokument o zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa, vezano za ulazak zemalja regiona u Evropsku uniju.

Da bi Srbija nastavila proces evrointegracija, između ostalog, od Srbije zahtijeva se da prestane sa "podsticanjem neprijateljstva prema Hrvatskoj, da se odrekne od velikosrpske propagande, kao što su pitanja Bunjevaca, jezika, jasenovačkog mita i odnosa prema Alojziju Stepincu", piše Alo.rs.

Na spisku je i pitanje granice na Dunavu, koja je, po mišljenju akademika, pogrešno određena. Zato je nužan, tvrde u HAZU, hitan povratak hrvatske katastarske teritorije, te Šarengradske ade pod suverenitet hrvatske države. Traži se i zaštita prava hrvatske manjine u Srbiji, ali i "potreba definisanja položaja" Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj.

"Pravoslavne su crkve državne crkve, pa položaj Srpske pravoslavne crkve ne može biti jednak u Srbiji i Hrvatskoj, u kojoj ta crkva treba da ima punu slobodu u javnom vjerskom djelovanju brinući se za vjerski život manjine, ali recipročno na ravni koliko je to omogućeno hrvatskoj manjini na području Srbije. U Hrvatskoj se mora izbjegavati djelovanje Srpske pravoslavne crkve koje se može okarakterisati političkim djelovanjem", tvrde akademici.

Insistiraju i na dostavi podataka iz odnijetih arhiva, prije svega vraćanje arhiva NDH, arhive JNA o "križnim putevima" i logorima, te o hrvatskom proljeću. Također, traže povratak dokumentacije odnijete iz Vukovarske bolnice, kao i neometan povratak i slobodno raspolaganje imovinom svih koji su napustili domove.

"Treba otkriti sva mjesta pogubljenja Hrvata za vrijeme agresije na Hrvatsku te imena ubijenih, uz omogućavanje njihovog dostojnog ukopa. Insistirati na dostavi podataka o svim zarobljenim i nestalim hrvatskim vojnicima i civilima, zarobljenicima srpskih logora, uz odgovarajuće dozvole simboličnog obilježavanja mjesta takvih stradanja širom Srbije", navodi se u ovom dokumentu.

Akademici se zauzimaju i za priznanje "hrvatskog etničkog integriteta Bunjevcima":

"Tražiti odricanje od proglašenja bunjevačkog govora Hrvata zvaničnim u Subotici, jer bi se to moglo shvatiti kao dio političkog plana identitetskog rastakanja hrvatske bunjevačke zajednice u Vojvodini, dakle kao potiranje hrvatskog nacionalnog identiteta Bunjevaca.

Zahtijevaju isplatu ratne odštete, da se vrati Šarengradska ada, drugačiji odnos prema Stepincu...

Akademici su nabrojali još mnogo toga, kao što je i zahtjev da se na svim nivoima Srbije javno i nedvosmisleno prizna hrvatski jezik, do toga da Srbija treba da "prizna agresiju na Hrvatsku, prvenstveno plaćanjem štete počinjene u pohodu na Hrvatsku, posebno na kulturnoj baštini, uz vraćanje odnijetog kulturnog blaga, sve u smislu moralnog i ekonomskog izvinjenja Hrvatima za počinjena zla".

U HAZU nisu propustili da se pozabave i "zaštitom životne sredine". Tako predlaže da treba ukazati na proizvodnju litijuma koja uzrokuje zagađenje kako u proizvodnji, tako i u primjeni u praksi, posebno u fabrikama električnih baterija. Ističu da Srbija raspolaže s više od 10 posto svjetskih zaliha litijuma, kao i da treba ukazati i na problem TE Kolubara, koja korist ugalj.

"Zagreb nas uveliko sapliće"

"Zvanični Zagreb ni dosad nije propuštao priliku da Srbiju saplete na evropskom putu. Uprkos načelnom stavu Brisela da bilaterarne sporove ne treba unositi u pregovarački proces, u više navrata Hrvatska je kočila napredak Srbije zahtjevima oko granice, pitanja nestalih, prava manjina, nadležnosti oko suđenja za ratne zločine... Istovremeno, u Evropskom parlamentu hrvatski poslanici prednjače u predlaganju rezolucija protiv naše zemlje, a glavni su kritičari 'veličanja ratnih zločinaca', napada na novinare, bliskih veza sa Rusijom...", piše Alo.rs

Crnoj Gori zamjeraju plastiku

Kada je riječ o Crnoj Gori, u dokument HAZU traže se zagarantovani mandati Hrvatima u Skupštini Crne Gore, kao i podrška predlogu zajedničke nominacije Bokeljske mornarice kao nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore i hrvatskog naroda upućenom Unesku. Traži se i određivanje kopnene granice i razgraničenje na moru.

"Crna Gora mora odgovorno upravljati plastikom i drugim otpadom kako bi se smanjila količina otpada koje dopluta do hrvatskih otoka", tvrde akademici.

Kao u slučaju Srbije, oni traže da Crna Gora plati štetu "počinjenu u agresiji na Hrvatsku" i da vrati odnijeto kulturno blago i "zatraži oprost od Hrvatske za počinjena zla".

Autor zloglasnog Memoranduma SANU-a Vasilije Krestić: "To je čista ustaška ideologija"

"Taj hrvatski bezobrazluk urađa plodom što me iznenađuje i zbunjuje. To je apsolutno hrvatska ucjena. Međutim, malo ko uzvraća istom mjerom. Kakva velika Srbija, koje teritorije mi tražimo, njihova se država zasniva na "veliko-povijesnom pravu" koje veliča velikohrvatsku politiku. Oni ni danas ne odustaju od toga, a to je stvaranje velike, etnički čiste koliko je moguće katoličke države. Oni hoće da optuže SPC i da vrate hrvatsku-pravoslavu crkvu, to vam je čista ustaška ideologija. A čime oni nama udovoljavaju, ukidanjem ćirilice, sistemskim smanjenjem srpskih žrtava", rekao je akademik Vasilije Krestić, autor zloglasnog Memoranduma SANU-a iz 1986. godine.

"Čini mi se da mi negde pravimo ustupke takvim bezobrazlucima zbog ulaska Srbije u Evropsku uniju. Mislim da je ustupak i to što je Muzej žrtva genocida odlikovan Sretenjskom nagradom", dodao je Krestić.

Akademik Matija Bećković: "Napustite ulogu pretpostavljenog"

"Kad sa nama ne bi razgovarali kao pretpostavljeni, možda bismo se lakše dogovorili", kaže, za "Novosti", pjesnik i akademik Matija Bećković.

Akademik Ljubodrag Dimić: "Istup političkog karaktera"

"Da je to rekla neka politička organizacija, ja bih razumio, ali to je rekla Akademija nauka i umjetnosti. Neka pravila obavezuju i Akademiju u Zagrebu i Beogradu. Rekao bih, hajde, da sjednemo da razgovaramo o 'jasenovačkom mitu', da pogledamo izvore o Stepincu, pa da dođemo do nečega što je historijska istina. Ovakvi istupi političkog karaktera ne pripadaju instituciji dugog trajanja kakva je Hrvatska akademija nauke i umjetnosti. Djelovanje Srpske pravoslavne crkve, kao i drugih vjerskih organizacija u svakoj državi regulisano je zakonom. Po toj zakonomjernosti, znači da ovdje uskraćujemo prava katolicima, a Srbija bi se time vratila vijek unazad. Oni mogu da traže promjenu zakona, ali taj model ponašanja nije u saglasju sa Evropom i 21. vijekom", kaže akademik Ljubodrag Dimović.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...