Vojni analitičar Nedžad Ahatović komentirao je za "Slobodnu Bosnu" informacije da su mailovi koji sadrže prijetnje o postavljenim bombama u osnovnim, srednjim školama i drugim institucijama širom Sarajeva stigle sa ruske domene.

"NATO je još prije sedam dana dao upozorenje da će biti cyber-napadi na Gruziju i Bosnu i Hercegovinu", rekao nam je Ahatović navodeći kako ne treba zanemariti da je pojava o ovim dojavama bila ciklična - prvo je počela u Crnoj Gori, a nastavila se u Srbiji, i evo sada u Bosni i Hercegovini.

Ahatović je za naš portal prokomentirao kako je u pitanju isti način djelovanja, te kako nijedna od zemalja nema strategiju kako da se zaštiti od mogućih cyber-napada.

"Ne treba zaboraviti i da je Crna Gora članica NATO-a", dodao je Ahatović.

Ahatović navodi kako prvo nadležne državne agencije za zaštitu zakona trebaju jasno utvrditi odakle je napad došao i sa kojim motivom.

"Tek nakon toga se da raspravljati o ulozi svih aktera u samom događaju, načinu zaštite od ovakvih napada u budućnosti ili ako ništa barem pokušaju da se smanji mogućnost da se ovakvi slučajevi ponove", navodi Ahatović.
 
On također dodaje i da umjesto što se mediji optužuju za neodgovorno izvještavanje o ovom događaju, treba izgraditi jasnu mapu puta i utvrditi zajedničko interresorno radno tijelo od predstavnika tužilaštva, ministarstava i sigurnosnih službi sa svih nivoa vlasti koje će raditi na ovom slučaju.

"Svaka informacija pa i ona da su prijetnje došle sa ruske domene ne treba biti odbačena u startu. Sve treba ispitati. Naročito zbog činjenice da je BiH upozorena na ove aktivnosti od zamjenika generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana koji je upozorio da bi Rusija mogla pokušati napasti kritičnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i Bosne i Hercegovine, kao što je to učinila kada je napala Ukrajinu. Sa takvih adresa ne dolaze neprovjerena upozorenja, ali to je već priča o stručnosti, poznavanju materije i integritetu profesije koje vlada u našim sigurnosnim strukturama", prokomentirao je Ahatović za naš portal.

"Kako sada stvari stoje BiH, kao i većina zemalja u okruženju ima vrlo skromne resurse da se odbrani u slučaju cyber-napada u kojima ne bi bio cilj samo širenje panike i straha, već nanošenje realne štete oficijelnim vladinim i drugim državnim institucijama u eletroničkom smislu.

Većina razvijenih zemalja ima specijalizirane odjele za cyber-operacije, pri vojsci, obavještajnim službama, dijelom policiji koji su namenjeni za reagovanje u slučaju cyber napada. Ulaganje ne samo u ovaj vid sigurnosti, već općenito u povećanje svih sigurnosnih kapaciteta uključujući na prvom mjestu Oružane snage BiH i sve agencije za zaštitu zakonitosti na svim nivoima je ne samo potreba, već i obaveza kako bi se građani efikasno zaštitili od ovih i sličnih ugroza sigurnosti", pojasnio je analitičar Ahatović za "Slobodnu Bosnu".

(Semra Hodžić)