Otvoreni Balkan vidim kao ulazak u veliku Srbiju i Albaniju na mala vrata i Crna Gora ne bi imala nikakav interes da mu pristupi, zbog toga što on ne okuplja sve države regiona i što njegovi kreatori vode politiku koja nije politika dobrosusjedstva i povjerenja, ocijenio je istoričar Milivoj Bešlin u emisiji “Pressing” na Gradskoj RTV.

On je istakao i da Otvoreni Balkan nije kompatibilan sa Berlinskim procesom, koji je jedina tačka oko koje može da se razvija proces EU integracija.

„Otvoreni Balkan bi Crnu Goru nivelisao sa ostalim državama i time bi se izgubila komparativna prednost Crne Gore, prema kojoj se jedino njoj pruža šansa da u doglednoj budućnosti postane punopravna članica EU. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić učiniće sve da se Crnoj Gori ne desi ta 2027. godina, jer je iz mnogo razloga njegov interes da se Crna Gora zaustavi na evropskom putu i da se izniveliše sa Srbijom. Učiniće sve da bi preko svojih poslušnika, odnosno lojalista u Crnoj Gori, isposlovao uvlačenje Crne Gore u Otvoreni Balkan“, tvrdi Bešlin.

Ograničiti uplitanje Crkve Srbije u političke prilike u Crnoj Gori

Upitan o temeljnom ugovoru sa Crkvom Srbije, Bešlin odgovara da je njemu čudno što se u sekularnoj i građanskoj državi toliko priča o ugovoru sa vjerskom zajednicom.

„Nije dobro što je to predstavljeno kao prvorazredno političko pitanje, jer atmosfera koja se stvara narušava princip sekularne i građanske države. To je temelj suživota i normalnog života u Crnoj Gori i mislim da se toliko uplitanje Crkve Srbije u političke prilike u Crnoj Gori mora ograničiti“, smatra Bešlin.

Očito je, kaže, Crkva Srbije orijentisana ka sprovođenju državne i nacionalne politike Srbije i predsjednika Aleksandra Vučića.

„Ne vidim kako to može biti u interesu Crne Gore. Predlog temeljnog ugovora je vrlo netransparentan i podignut na nivo koji ponovo u Crnoj Gori izaziva tenzije i nestabilnost“, kaže Bešlin.

Režim u Kremlju najveća prijetnja po bezbjednost regiona

Upozorava da najveću prijetnju po bezbjednost, ne samo našeg regiona nego i Evrope, predstavlja režim u Kremlju.

Bešlin ističe i da je agresijom na Ukrajinu ne samo pogaženo međunarodno pravo nego je kroz metode besprimjernog nasilja koje se tamo dešava režim u Kremlju pokazao suštinu i karakter svoje politike.

„On sam po sebi predstavlja prijetnju po demokratski svijet. Putinov režim i njegova vojna mašinerija melju živo meso Ukrajine i sve što im se nađe na putu. Tome svedoče Marijupolj i masovne grobnice u Buči. Ukrajina – evropska, miroljubiva zemlja koja želi da ima evropski put, našla se na udaru, a sutra se može naći neka druga. Prije nje su bile Gruzija i Moldavija“, pojašnjava Bešlin.

Podsjeća da decenijama nismo živjeli pod prijetnjom nuklearne katastrofe, koju sada ponovo živimo.

„Očito je u pitanju režim koji se neće libiti da izazove planetarnu katastrofu kako bi postigao svoje ciljeve. Ruska agentura u našem regionu vrlo je brojna i medijski, finansijski i obavještajno vrlo dobro podstaknuta. Ukoliko dobije instrukcije, napraviće užasnu štetu i našem regionu“, tvrdi Bešlin.

Trenutno u Rusiji, kaže, ima manje institucija nego u sovjetsko vrijeme.

„Danas vidimo samo jednog čovjeka i vrlo je teško zamisliti njegovu smjenu. Ovaj rat je rat jednog čovjeka i u tom smislu je ključni izvor njegov govor na početku agresije na Ukrajinu, prije sto dana, kada je jasno rekao šta je cilj – a to je uništenje Ukrajine kao države i ukrajinskog identiteta, koji je identifikovan sa neonacizmom. Krenulo se sa maksimalističkim ciljevima, osvajanjem Kijeva i čitave Ukrajine“, navodi Bešlin.

Međutim, dodaje kako to nije uspjelo, ratni ciljevi polako su se premještali na istok prema Donjecku i Lugansku i to je predstavljeno kao ključni ratni cilj.

„Rusima ne ide toliko loše zbog toga što su prvo razorili svaki grad koji su htjeli da osvoje, raselili ili pobili stanovništvo. Ubijen je i veliki broj ruskih vojnika. Moral agresorskih trupa je užasno nizak i zbog toga je neuobičajeno velik broj ruskih generala morao da ide na front, uključujući i načelnika Generalštaba ruske vojske Valerija Gerasimova. Osam generala je i ubijeno“, napominje Bešlin.

Ciljevi agresora su se mijenjali, podsjeća, od maksimalističkih do ovih koji su koncentrisani na istok.

Kako ističe, svaki rat se završi pregovorima i stoga smatra da će doći do pregovora između ukrajinskog i ruskog predsjednika Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina.

„Pretpostavljam da će u igri biti teritorijalna pitanja koja će se ticati Donjecka i Luganska i da će ih Rusija tražiti za sebe. Bilo bi dobro, važno i pravedno da Ukrajina iz ovog rata izađe cjelovita, ali teško može izaći kao pobjednik posle svih tih razaranja i žrtava. Nažalost, nisam siguran da će to moći“, ocjenjuje Bešlin.

Istorijska šansa koja se ne smije propustiti

Govoreći o evropskim integracijama, Bešlin kaže da nema sumnje da je Crna Gora do 2020. stvorila prednost u odnosu na sve druge zemlje regiona, budući da je najdalje otišla u pregovaračkim procesima, otvorila sva poglavlja i jedan dio zatvorila.

„Prethodna vlada je tu perspektivu u velikoj mjeri upropastila, stigao je najgori izvještaj otkako su počeli pregovori, zatvoren je direktorat za Crnu Goru. To su sve bile loše vijesti, koje će se i u budućnosti reflektovati na život svakog građanina“, podsjeća Bešlin i dodaje da se sada otvorila perspektiva koja predstavlja šansu.