Centralna izborna komisija kaznila je 51 političku partiju zbog ozbiljnog kršenja Zakona o finansiranju. Utvrđeno je da se u 2019. godini zakona pridržavalo tek 11 odsto kontrolisanih političkih partija.

Novac dobijen iz budžeta godinama se ne koristi za ono za šta je namijenjen. Velike donacije privatnih kompanija se kriju, a donatorima se zauzvrat dodjeljuju unosni poslovi.

Najveću kaznu dobio je PDP - 27 hiljada maraka. Slijede Socijalistička partija i Stranka za BiH sa 20, SDP sa 15 i SDA, Ujedinjena Srpska i SDS sa oko 10 hiljada maraka. Nešto manje kazne dobilo je još nekoliko stranaka, među kojima i SNSD i HDZ BiH. Novac koji su dobili kroz budžete na svim nivoima, članarine i donacije, koristili su mimo zakona. Iz CIK-a su se pohvalili da imaju stopostotnu naplatu jer, nakon žalbi, Sud BiH presuđuje u njihovu korist.

 
ŽELJKO BAKALAR, član Centralne izborne komisije BiH

"Sve naše odluke su potvrđene i uz određene provedbene akte mi možemo sa sigurnošću da kažemo da je i prethodni ciklus sankcioniranja uspješno naplaćen i da sve te sankcije idu u jedinstveni račun Trezora Bosne i Hercegovine".

Izrečene kazne, iako ih je CIK nedavno pooštrio, znatno su niže od finansijske koristi stranaka. Udar na partijske novčanike doveo je do novog problema - u izvještajima se sve rjeđe uopšte prikazuju donacije privatnih firmi.

IVANA KORAJLIĆ, "Transparency International BiH"

"S druge strane, kroz donacije fizičkih lica vrlo često imamo stvari koje se ne mogu ni utvrditi kao prekršaj, a to je da se veliki spisak donatora pojedinaca izmišlja jer se može odmah procijeniti da nisu mogli dati toliki novac i da čak imate situaciju da ljudi kažu "ja nisam dao novac za stranku, a nalazim se na tom spisku".

U 2021. 10 od 15 najvećih stranaka u Bosni i Hercegovini nije prikazalo nijednu marku donacija privatnih firmi. SDA, SNSD, HDZ BiH, SDP i DF prikazali su samo male donacije. Da novca za kampanju itekako ima dokazuje i podatak da je za propagandu na prošlim lokalnim izborima potrošeno čak milion i po maraka više od prikazanog. Sve to omogućavaju "crni fondovi". Stranke sredstva i dalje mogu primati čak i u kešu - sve po zakonu.

VEHID ŠEHIĆ, Koalicija "Pod lupom"

"Postoje crni fondovi koji se ne prikazuju u finansijskom poslovanju i to je javna tajna. Kako dolaze do tog novca, to je drugo pitanje i tu bi se trebale uključiti druge institucije koje kontrolišu finansijsko poslovanje i državnih preduzeća i drugih privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini"

Više u prilogu BHRT-a.