Luka Rotterdam, najveća luka u Evropi, sve se ozbiljnije priprema za mogući oružani sukob s Rusijom. Kako je otkriveno, planira se preusmjeravanje tereta, dolazak ratnih brodova i masovno skladištenje vojne opreme, dok će terminali koji inače opslužuju komercijalne brodove uskoro postati logistički centri NATO-a, prenosi Nova.rs.

Izvršni direktor Lučke uprave Rotterdama, Boudewijn Siemons, izjavio je za Financial Times da se koordinacija već odvija sa susjednom lukom Antwerpen u Belgiji, u slučaju dolaska britanskih, američkih i kanadskih vojnih vozila i zaliha.

„Nije svaki terminal prikladan za rukovanje vojnim teretom. Ako bi se morale slati velike količine vojne opreme, oslonili bismo se na Antwerpen ili druge luke da preuzmu dio kapaciteta. Sve manje se posmatramo kao konkurenti. Naravno, nadmećemo se gdje moramo, ali sarađujemo gdje god možemo“, rekao je Siemons.

Pripreme za oružani sukob širom Evrope

Rotterdamska luka godišnje obradi oko 436 miliona tona tereta, dok Antwerpen, kao druga po veličini luka u EU, godišnje primi oko 240 miliona tona. Sa ukupno 28.000 brodova iz mora i 91.000 riječnih brodova iz Njemačke i unutrašnjosti Evrope, Rotterdam je ključno čvorište za trgovinu – ali sve više i za vojnu logistiku.

Ove mjere dio su šireg evropskog plana za pripreme u slučaju rata. EU je već najavila da radi na programu naoružavanja vrijednom do 800 milijardi eura, kako bi kontinent postao samostalniji u pogledu sigurnosti, te kako bi odgovorio na zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali i odvraćao moguću rusku agresiju.

Nizozemska je zajedno sa NATO saveznicima obećala da će povećati izdvajanja za odbranu na čak 5% BDP-a. U maju je Ministarstvo odbrane Nizozemske objavilo da će luka Rotterdam, na zahtjev NATO-a, morati osloboditi dodatne prostore za prihvat vojnih brodova i opreme.

Terminali postaju vojne zone

Prema riječima Siemosa, „jedan ili više brodova bit će usidreno uz obalu u trajanju od nekoliko sedmica, četiri do pet puta godišnje“, a sama lokacija može se mijenjati u zavisnosti od potreba. Kontejnerski terminal u luci trenutno je jedino mjesto gdje se streljivo može sigurno premještati s broda na brod.

Planirano je da se nekoliko puta godišnje održavaju i vojne vježbe. Iako je luka već imala iskustva sa transportom vojne opreme, čak ni u vrijeme Hladnog rata nije postojalo posebno vojno pristanište. Za razliku od nje, Antwerpen je naviknut da prima redovne pošiljke za američke trupe stacionirane širom Evrope.

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rutte, upozorio je u junu da bi Rusija mogla napasti neku članicu Saveza do 2030. godine. Nakon uvođenja sankcija Rusiji, luka Rotterdam izgubila je oko 8% ukupne trgovine, što Siemons naziva „još jednom važnom lekcijom“.

Evropa se sprema za najgore

Siemons upozorava da bi Evropa trebala razviti rezerve ključnih sirovina i resursa, kao što već ima za naftu.

„Trebali bismo isto učiniti s bakrom, litijem, grafitom i nekim drugim ključnim sirovinama. Imamo to za naftu, ali još ne za plin. Naravno, imamo neka plinska polja u Evropi koja to mogu djelimično pokriti, ali treba šire razmišljati o strateškoj otpornosti. Koliko je društvo otporno? To postaje sve važnije kako svijet postaje sve nestabilniji“, rekao je on.

Područja oko luka, zbog razvijenih logističkih i distributivnih mreža, idealna su za skladištenje strateških zaliha. Dio nizozemskih rezervi nafte već se nalazi u Rotterdamu. Evropska unija će narednih dana predstaviti novu „strategiju zaliha“ koja će obuhvatiti hranu, vodu, lijekove, energente, sirovine i skloništa – što jasno ukazuje na duboke pripreme za scenarij koji do prije samo nekoliko godina niko nije ozbiljno razmatrao.