Crna Gora treba da uloži dosta napora da zadrži sekularni karakter i ne smije se dozvoliti neka vrsta klerikalizacije politike, odnosno da vjerske zajednice postanu nosioci političkih procesa, jer je to opasno za svaku demokratiju, ocjenjuje izvjestilac za Crnu Goru u Evropskom parlamentu Tonino Picula.

“Crna Gora bi mogla biti kolateralni dobitnik ovoga što se ove sedmice događa u Briselu”, smatra Picula.

On je, u emisiji “Znam da znaš” Gradske RTV, govoreći o usvajanju Izvještaja o napretku Crne Gore ka EU, istakao da deset puta više predstavnika u EP podržava proces integracija Crne Gore u odnosu na one koji imaju određene skepse.

Crna Gora predvodnik proširenja

Crna Gora je, ističe, stvarni predvodnik politike proširenja. “Nadam se da će do 2024. barem jedna zemlja završiti pregovore ili barem biti blizu završetka”, ocjenjuje Picula.

Picula je dodao da 506 poslanika EP smatra da treba dati punu podršku Crnoj Gori na njenom putu ka Uniji.

“Neke stvari su popravljene, ali jedan opšti ton upućuje na to da se možda moglo više napraviti u 2021. godini, ali to smo tu vrstu stagnacije pripisali unutrašnjo-političkim zbivanjima u Crnoj Gori. Puno više energije je potrošeno na obračune unutar same Crne Gore, neslaganja unutar parlamenta, lutanja Vlade. Čini mi se da je koalicija koja više nije na vlasti daleko više imala problema unutar nje nego što je energiju trošila na ono što je Crna Gora morala da ispravlja”, ocjenjuje Picula.

Uložiti napor kako bi se sačuvao sekularni karakter

Nada se, kaže, da problemi stare vlade neće biti trajni problemi nove.

Crna Gora, ističe, mora insistirati na onome što podrazumijevaju poglavlja 23 i 24, ukoliko želi da se to reflektuje u idućem izvještaju.

“Mislim da je primjetan iskorak u borbi protiv organiziranog kriminala, a uvodi se i red u pravosuđu. Ako govorite o borbi protiv korupcije, i ako su one institucije koje su zadužene za borbu protiv korupcije i same korumpirane, i neki od najodgovornijih ljudi u tom sustavu davali utočište pripadnicima organiziranog kriminala, organiziran je jer su dobro organizirani oni u pravosuđu koji su mu držali kišobran. Ako tu ima nekih pomaka, moguće je da se Crna Gora kvalificira bolje u idućem izvještaju. Ne može se ulaziti u konkretan modalitet kako će se riješiti odnosi sa vjerskim zajednicama u Crnoj Gori, ali dosta napora treba uložiti da Crna Gora zadrži sekularni karakter”, smatra Picula.

Država koja se tako definiše u Ustavu, ističe, mora učiniti sve da omogući punu slobodu izražavanja vjerske pripadnosti.

“Ne smije se dozvoliti neka vrsta klerikalizacije politike, odnosno da vjerske zajednice postanu nosioci političkih procesa. To je opasno za svaku demokratiju, pa bi tako bilo i za Crnu Goru. Ne smije se preći granica koja dopušta vjerskim zajednicama da i te kako modeliraju političke odnose u državi”, naglašava Picula.

Upitan da li smatra da Vlada Dritana Abazovića ima kapaciteta da ispuni sve postavljene ciljeve do kraja jula kako bi se ubrzao proces integracija, Picula odgovara da bi prethodna koalicija, da je mogla riješiti ključno važne probleme Crne Gore, i danas bila vlast.

“Međutim, ona se urušila pred nemogućnošću da rješava probleme na koje se obavezala i iz tog odnosa proizašla je ova Vlada koja je sastavljena od onih koji su htjeli surađivati na određenoj platformi. Dobro je što je njeno trajanje oročeno. Ona ima godinu dana da pokuša na prihvatljivije načine da riješi probleme koje ranija politička postava nije mogla. Hoće li imati dovoljno političkog kapaciteta da se nosi sa tim izazovima, nije na meni da nagađam”, pojašnjava Picula.

Prioritet zatvaranje poglavlja

Nada da će do kraja mandata ovog Evropskog parlamenta, odnosno 2024. godine, barem jedna zemlja kandidat biti spremna za ulazak u Evropsku uniju.

Glavni prioritet, ističe, treba biti zatvaranje pregovaračkih poglavlja, odnosno ispunjavanje privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24.

“Ukoliko Vlada bude uspješna u tome i bude do kraja kompletiran i funkcionalan pregovarački tim i doista dođe do poteza u Skupštini na prijedlog Vlade, možemo očekivati međuvladinu konferenciju ove godine koja će onda značiti stvarni pomak u zatvaranju poglavlja”, ocjenjuje Picula.

Vjeruje da postoji prostor u kojem Vlada, uz pomoć parlamenta, ali i javnog mnjenja koje “ukrajinski visoko podupire ulazak Crne Gore u EU”, ima kapaciteta za to.

Vučić ne može biti svjetionik nikome

Komentarišući izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je rekao da u Brisel ide da zastupa interese svih zemalja Zapadnog Balkana, Picula kaže da je riječ o poznatoj Vučićevoj grandomaniji koja je usmjerena na domaću političku publiku.

“Srbija godinama nije otvorila nijedno poglavlje. To je zemlja koja ima veoma nizak procenat usaglašavanja sa zajedničkom evropskom, vanjskom i sigurnosnom politikom. Srpski predsjednik ne može biti svjetionik nikome”, poručuje Picula.

Govoreći o jučerašnjoj odluci da se Ukrajini dodijeli status kandidata, Picula kaže da je riječ o simboličnom potezu koji bi trebalo da ohrabri ukrajinski narod koji se bori za opstanak i svoju teritoriju.

“Ta vrsta agresije se neće zaustaviti u Ukrajini. Ruski predsjednik (Vladimir Putin) ne želi EU onakvu kakva je danas i snažan politički entitet koji je u svojoj srži demokratski. Njega najviše plaši taj model – u kojem su građani slobodni i u kojem mediji mogu slobodno djelovati, da se ne preseli u Rusiju, jer bi ga to politički dokinulo više nego bilo koja ratna prijetnja”, ocjenjuje Picula i ističe da se Crna Gora mora koncentrisati na ono što je utvrđeno kao metodologija za pristupanje EU.

Kada je riječ o Berlinskom procesu, Picula kaže da on predstavlja oblik saradnje između članica EU i zemalja Zapadnog Balkana koji traje već deset godina.