Otpočela je utrka da se osiguraju dovoljne zalihe plina za nadolazeću zimu, a ulozi ne mogu biti veći - je li EU sposobna osloboditi se ruske dominacije ili Kremlj može dovoljno raniti blok da potkopa njihovu podršku Ukrajini, piše Politico.

Ključno pitanje je ima li EU dovoljno plina da se othrva ruskim ucjenama, zbog čega EU želi da sve zemlje članice napune 80 posto svojih skladišta do 1. decembra. Europski parlament je u četvrtak podržao taj plan.

No Kremlj je vrlo svjestan rizika da EU uspije u svojoj namjeri.

Dotok plina rapidno opada, a 12 europskih zemalja najavile su djelomično ili potpuno odustajanje od ruskog plina.

"Rizik od kompletnog prekida u opskrbi plinom je stvarniji nego ikad prije", kazao je u četvrtak potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans. "Zbog toga je prihvaćanje plana regulacije skladištenja plina sada tako silno važno. Sve ovo je dio ruske strategije da potkopaju naše jedinstvo", dodao je.

Smanjene isporuke plina

EU trenutno stvara rezerve plina brže nego uobičajenih godina, a zemlje popunjavaju svoje spremnike mjesec dana ranije od predviđenog roka. Kompletna zaliha plina diljem bloka sada je na oko 55 posto ukupnog kapaciteta.

No ovo nije uobičajena godina.

Prošle sedmice, Gazprom je kroz plinovod Sjeverni tok smanjio isporuku plina na 40 posto ukupnog kapaciteta, navodeći da su razlog tome poteškoće s opremom izazvane zapadnim sankcijama što je imalo utjecaja na isporuku tog energenta u Francusku, Italiju, Austriju i Njemačku.

Moskva inzistira da je smanjenje prometa plinom isključivo stvar tehničkih poteškoća, a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao je da u ovom potezu nema 'skrivene agende'.

No zemlje EU nisu povjerovale ruskom objašnjenju.

U četvrtak je Berlin pokrenuo drugu fazu svojeg hitnog plinskog plana od ukupno tri faze - što je samo jedan korak od preuzimanja kontrole nad distribucijom energije i racionalizacijom zaliha plina. Također, kazali su da će privremeno ponovno pokrenuti elektrane na ugljen, baš kao i Austrija i Nizozemska.

"Nemojmo se zavaravati, smanjenje isporuke plina je Putinov udar na nas", kazao je vicekancelar Robert Habeck i upozorio na teška vremena pred nama. "Bit će to teško putovanje koje sve zemlje moraju poduzeti. Čak i ako to još ne osjećate, mi smo u plinskoj krizi."

Isporuka plina sljedeći će mjesec dodatno opasti kad Rusija zatvori Sjeverni tok za što kaže da je dio uobičajenog održavanja postrojenja.

Ruska poluga koja slabi

Ako Rusija nastavi isporučivati plin, EU bi mogla napuniti svoje spremnike do listopada, kazao je Simone Tagliapietra, stručnjak za energetiku iz ekonomskog think thanka Bruegel. No ako Moskva zavrne pipu, osigurati dovoljne količine plina bit će vrlo teško.

To je zato što alternativni dobavni pravci ne mogu nadomjestiti ruske pošiljke, kaže Thomas Rodgers, analitičar energetskih prilika u konsultantskoj kompaniji ICIS. Rekordna količina od 12,6 milijardi kubičnih metara plina ući će 2022. godine u Europu iz drugih zemalja osim Rusije, pokazuje ICIS-ov model, dok je iz Moskve u prvoj polovini ove godine ušlo 25 milijardi kubičnih metara plina.

"Sav dodatni plin koji mogu dati, već daju. Nikakve dodatne zalihe neće tako brzo stići", kaže Rodgers.

Ako se uvoz iz Rusije smanji, europske će zemlje morati racionalizirati potrošnju počevši od industrije i nastavljajući s proizvodnjom struje i kućanstvima.

Utrka da se osigura dovoljna količina plina u spremnicima, možda će utjecati na ishod rata u Ukrajini.

"Ruska poluga nije tako sjajna", kaže Alexander Gabuev, viši analitičar u think thanku Carnegie. "Nemaju tako puno dobrih karata s kojima mogu igrati, a plin je, očito, jedna od karata koje Kremlj ima."

Ako Moskva može naštetiti europskoj ekonomiji zatvaranjem dotoka plina, kaže Gabuev, to bi moglo umanjiti javnu podršku financiranju ukrajinske obrane. No ako EU uspije ispuniti svoje ciljeve u pogledu zaliha plina, europske zemlje će nastaviti slati Ukrajini novac i oružje.

Zbog toga je prekid isporuke vrlo vjerovatan.

"Vjerovatnost za to je vrlo visoka - gotovo 100 posto", kaže Mikhail Krutikhin, suosnivač nezavisne konsultantske agencije RusEnergy i vodeći ekspert za ruskog izvoznog monopolistu Gazprom.

"Putin će radije sada Gazprom iskoristiti kao oružje nego da se dovede u opasnost da EU napuni svoje spremnike", kazao je.

"Mislim da je Putin spreman žrtvovati Gazprom", kazao je i dodao da bi to značilo gubitak oko 200.000 radnih mjesta u Rusiji i smanjenje federalnog budžeta od plina za oko 7 posto.

Krutikhin procjenjuje da bi do zavrtanja slavine moglo doći već u julu ili avgustu, što bi Rusiji omogućilo da dodatno pritisne blok i čime bi Moskva dobila dovoljno vremena da vidi kako se odvijaju odlučujuće bitke u istočnoj Ukrajini.

Važnu će ulogu imati i vremenske prilike.

Ako iduća zima bude hladna, Rodgers iz ICIS-a kaže kako EU zemlje neće moći prebroditi sezonu grijanja čak ni ako upiju popuniti 80 posto kapaciteta spremnika.

"Ako iduća zima ne bude izuzetno blaga i topla, stvari će biti jako nategnute na tržištu plina", prenosi Jut