Prvi upisni rok na Univerzitetu u Sarajevu, ali i na univerzitetima u ostatku Bosne i Hercegovine, kažu, upalio je mnoge alarme.

Na pojedinim studijskim programima ove godine znatno je manje upisanih nego prethodnih godina, pa je tako naprimjer studij bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika na Filozofskom fakultetu u Sarajevu upisalo oko 20 studenata. S druge strane, nastavničko usmjerenje za biologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu nije upisao niti jedan student.

Na konačnim rang-listama 3.459 kandidata steklo je pravo na upis koji je još uvijek u toku, nakon čega će se tačno znati koliko je slobodnih mjesta.

Tim povodom kontaktirali smo Rektorat Univerziteta u Sarajevu iz kojeg su za "Slobodnu Bosnu" govorili prorektorica za nastavu Dženana Husremović i rektor Rifat Škrijelj.

Država ne smije dopustiti da nema obrazovne stručnjake iz oblasti humanistike i društvenih nauka

"Primijetili smo da je regionalni trend, pa i šire, smanjenje zainteresiranosti za određena područja, posebno društvena i humanistička, a povećan interes za neke druge nauke kao što su IT, različite medicinske i biomedicinske nauke, STEM područja, inžinjerstvo itd. Mi vidimo taj trend kojim nam studenti poručuju da su ta zanimanja koja su generalno u većoj potražnji na tržištu rada i sa više mogućnosti razvoja karijere interesantnija njima. Naravno, to nikako ne znači da različiti studijski programi humanističke i društvene grupacije trebaju pratiti tržište rada. Tržište rada, posebno u Bosni i Hercegovini, ne može diktirati politiku, jer mi sebi kao država i društvo ne možemo nikada dopustiti da kao društvo nemamo obrazovne stručnjake koji se bave humanistikom, društvenim naukama i umjetnošću", rekla je Husremović za "SB" objašnjavajući kako se jedno društvo ne naslanja samo na tržište rada, nego i na svoje naslijeđe, jezik, kulturu i tradiciju koja se izučava u okviru ovih naučnih oblasti.

Manje djece u srednjim školama u posljednjih pet godina

Iako se kaže da je ovaj upisni rok upalio alarme, u Rektoratu su se složili s našom opaskom da su alarmi upaljeni mnogo ranije. Hiperprodukcija kadra, odlazak mladih, a kasnije i cijelih porodica iz Bosne i Hercegovine, pad nataliteta, samo su neke od posljedica koje su sada stigle na naplatu.

I rektor Rifat Škrijelj složio se kako je splet niza okolnosti doveo do smanjenog broja upisanih studenata na Univerzitet u Sarajevu.

"U KS je u zadnjih pet godina 11 hiljada manje upisanih srednjoškolaca. Broj svršenih srednjoškolaca bio je oko 3.500, a sada je oko 2.900, a preko 1.800 ih se pojavilo na rang-listama naših fakulteta i akademija. Dakle, 1.100 ih se nikako nije pojavilo, a među njima su i oni koji su završili trogodišnji studij i nemaju pravo da konkurišu na upis, te će odmah ići u privredna zanimanja. Jedan broj njih je odlučio da ne konkuriše na fakultete, te će možda upisati privatne univerzitete ili studije u inostranstvu", naveo je Škrijelj alarmantne podatke navodeći kako se na rang-listama pojavio i određen broj stranih studenata, naročito iz regiona - susjedne Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije itd.

Škrijelj dodaje da je pored pada nataliteta i veliki broj raseljenih porodica uzrok ovog alarmantnog stanja, koje teško možemo vratiti jer se nalaze najčešće u zemljama EU koje im nude bolje uslove školovanja i zaposlenja, a smatra i da mnogi studenti sada rado odlaze tamo zbog takvih uslova.

Dodaje i kako strani univerziteti rado primaju naše kvalitetne studente jer time ne samo da popunjavaju svoje demografske rupe, nego i dobijaju kvalitetan kadar koji se pokazao uspješnim u svijetu. 

"Bosna i Hercegovina je, na našu veliku žalost, postala rasadnik ozbiljnih kadrova za Evropu i ostale, zato što im ne možemo ponuditi ono što im nude te zemlje: dobre stipendije, brzo zaposlenje, dobra primanja da organiziraju svoj život. Nositi se sa tom svakodnevnicom i mi kao Univerzitet doživljavamo sudbinu cijelog društva i imamo takav odliv kakav imamo", rekao je Škrijelj za "SB".

Univerziteti ne mogu biti jedini agenti promjena

Zanimalo nas je da li Rektorat nakon drugog upisnog roka planira napraviti evaluaciju i analizu obrazovnog sistema koja bi jasno razotkrila posljedice ove poražavajuće statistike, te napravila plan kako dalje...

"Univerzitet u Sarajevu, kao i drugi univerziteti, ne mogu biti jedini agenti promjene koji će zaustaviti odliv mladih ljudi iz BiH. To je zadatak svih nas pojedinačno, države i društva, da obezbijedimo uslove u kojima će mladim ljudima biti dovoljno interesantno da ostanu ovdje. Sa jedne strane, mi imamo jedan demografski pad, smanjen broj djece koja se upisuju u osnovne i srednje škole, vrlo značajan broj mladih ljudi koji odlaze na studiranje u inostranstvo koji se čak strateški regrutiraju sa područja Balkana", prokomentirala je Husremović potvrđujući kako će nakon drugog upisnog ruka imati sve sumirane podatke i tada očekuju tematsku sjednicu Univerziteta u Sarajevu.

Rektor Škrijelj je rekao kako je ovo četvrta godina zaredom u kojem Univerzitet u Sarajevu ima manji broj upisanih studenata od očekivanog.

"Već četvrtu godinu upisujemo tek oko 65-75 % odobrenih mjesta. Sazrelo je stanje da nakon drugog upisnog roka napravimo jednu ozbiljnu analizu o procesima koji su doveli do toga, da redefinišemo naše kvote sa kojima idemo prema Vladi. Možda je vrijeme da Univerzitet ne traži više 6.000 nego možda 4.000 domaćih, a 3.000 stranih studenata, ali da ponudi jednu seriju studijskih programa na engleskom jeziku koji će biti prihvatljivi za studente i drugih zemalja u svijetu", rekao je Škrijelj navodeći kako su strani studenti pokazivali interes za studije u lijepoj zemlji kao što je BiH, ali im do sada Univerzitet nije imao mogućnosti ponuditi odgovarajuće studije.

"Nastavne planove i programe ćemo morati uskladiti u nekim segmentima sa tržištem rada i kao Univerzitet u Sarajevu morat ćemo malo više raditi sa našim osnivačem da se uvedu stimulativne mjere poput stipendija za domaćih i stranih studenata, posebno za neke grupe nacionalnih predmeta, onih koji predstavljaju identifikaciju države BiH", prokomentirao je Škrijelj navodeći kako moramo naći načine da sačuvamo studije poput bosanskog jezika, pa čak i perzijskog i drugih jezika, ali i da se razvijaju novi studijski programi iz nekih oblasti poput računarskih, što tržište rada od Univerziteta i očekuje.

Od ove godine, svi studenti koji upišu IT smjer na ETF-u ili PMF-u na UNSA bit će stipendisti Vlade KS, te su nam Škrijelj i Husremović potvrdili kako su ti kapaciteti već popunjeni, što je ozbiljan pokazatelj šta traži tržište rada.

Oni koji rade uskoro bi mogli uporedo i studirati

U razgovoru za "SB" Husremović je istakla kako se Univerzitet trudi da razvija studijske programe, gdje se studenti mogu i dokvalificirati, te razvijati svoja stečena znanja i karijere. 

Uskoro očekuju i novi zakon koji će omogućiti razvoj dualnih programa, koji će omogućiti onima koji rade da nastave studije, što do sada je bilo teško izvedivo. 

"To će biti kombinacija studija koji će se organizirati kod poslodavca i na samom univerzitetu", otkrila nam je Husremović navodeći kako rade i na tome da netradicionalnim studentima, odnosno onima koji nisu tek izašli iz srednje škole, omoguće da se uključe ili vrate u visoko obrazovanje, dodajući kako je cilj Univerziteta da povećaju broj visokoobrazovanih ljudi u našem društvu, što smatraju da može biti glavni pokretač promjena.

Šta će se desiti sa kadrom na odsjecima koje niko nije upisao?

S obzirom na to da pojedine studijske programe nije upisao niti jedan student, a možda neće ni u drugom upisnom roku, zanimalo nas je šta će se desiti sa profesorima, asistentima i demonstratorima na tim studijima.

"Naši nastavnici nisu birani samo da rade nastavu, nego da vrše i istraživanja. Tako da zasigurno svi oni koji ne budu imali dovoljan broj studenata i ispunjenu nastavnu normu, imat će dodatne obaveze za njihov istraživački i razvojno djelovanje na Univerzitetu u Sarajevu", odgovorila je Husremović navodeći kako je važno razvijati silabuse, poticati učenja, te kako će nastaviti imati puno prostora da daju ogroman doprinos i povećaju ne samo kvalitet studija, nego i naučnog rada na Univerzitetu.

(S. Hodžić)