Miro Lazović, predsjednik Foruma parlamentaraca 1990., predsjedavajući Vijeća za provedbu Deklaracije o ustavnim i drugim reformama u Bosni i Hercegovini (BiH), koja okuplja više od 40 potpisnika, te ratni predsjednik Skupštine RBiH, jedan je od prvih koji je imao priliku da razgovara sa visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom uoči najave mogućeg nametanja Izbornog zakona u BiH, što je izazvalo brojne reakcije u BiH i regiji.

Lazović je nedavno govorio i pred Vijećem za implementaciju mira (PIC), pa ima dobar uvid u stavove međunarodne zajednice, barem one koji su prethodili najnovijoj diplomatskoj ofanzivi.

"U jednosatnom razgovoru sa Visokim predstavnikom Christianom Schmidtom predočene su nam njegove osnovne namjere da želi poboljšati transparentnost izbornog procesa i ponuditi mehanizme deblokade FBiH kako se nakon oktobarskih izbora ne bi moglo nastaviti sa opstrukcijama u formiranju vlasti. To je u redu i mislim da ga sve političke partije u tome trebaju podržati", izjavio je Lazović za Radiosarajevo.ba.

Problem se, dodao je, pojavio u javnosti kada su mediji objavili da OHR planira uvesti procenat od tri posto kao limitirajući za one kantone u kojima nema pripadnika jednog naroda prilikom formiranja Doma naroda Federacije BiH.

"Sama namjera uvođenja etničkog procenta, a kamoli i stvarno nametanje, nije prihvatljiva i naići će na žestok otpor u javnosti. Ako su tačne informacije da se na visokog predstavnika vrši pritisak, prije svega iz Hrvatske, pa onda i nekih uticajnih država, da se izađe u susret Čoviću i HNS-u, onda je to suprotno evropskim principima i mnogim Rezolucijama u kojima se odbacuje etnički model i legitimno predstavljanje kao isključivi uslov formiranja vlasti", upozorio je Lazović.

Uvođenjem etničkog cenzusa, smatra Lazović, vlast u Federaciji BiH bi se isporučila politikama HDZ-a i SNSD-a "jer bi Dom naroda FBiH bio pod njihovom kontrolom".

Cjelokupan tekst možete pročitati na ovom linku.