Vlada Kosova saopćila je u nedjelju navečer, uoči stupanja na snagu mjera kojima se uvodi zabrana ulaska na teritorij Kosova osobama sa srbijanskim identifikacijskim iskaznicama i reguliranja registarskih oznaka, da je spremna odgoditi primjenu tih odluka do 1. septembra, kad se očekuje uklanjanja barikada i uspostava pune sloboda kretanja na svim putevima na sjeveru Kosova.

Saopćenju kosovske vlade prethodila je razmjena diplomatskih poruka i poziva na smirivanje napetosti, a ključni je bio poziv američkog ambasadora u Prištini Jeffreya Hoveniera kosovskim vlastima da na 30 dana odgode primjenu odluka koje su digle na noge državni vrh Srbije, a kosovski Srbi reagirali su postavljanjem barikada na cestama na sjeveru prema prijelazima Jarinje i Brnjak.

Povodom uzburkanih tenzija na Kosovu kontaktirali smo vojnog analitičara Nedžada Ahatovića koji nam je rekao kako povlačenje Prištine uslijed pritiska međunarodne zajednice, koja je odluku prištinskih vlasti da od 01.8.2022. uvede samo recipročne mjere Srbiji protumačila kao provokaciju i natjerala Prištinu da odgodi primjenu istih, pokazuje ne samo poslovičnu anemičnost Brisela, već i povlačenje pred diktatom Moskve.

"Da je to tako pokazuje saopštenje ruskog MVP-a iz kojeg se jasno da naslutiti ko u stvari direktno upravlja sa krizom na Kosovu. Sve što se u kontekstu obnašanja državnog suvereniteta poduzima ili govori u smislu jačanja države u BiH, Crnoj Gori i na Kosovu se bez ikakvog prava propituje, osuđuje i pokušava da blokira iz Beograda. Ta taktika nažalost nailazi na odobravanje određenih krugova u međunarodnoj zajednici koji diktiraju donošenje odluka", rekao je Ahatović za "Slobodnu Bosnu".

Ahatović se također zapitao kakav bi stav međunarodne zajednice bio da je kojim slučajem drugačija situacija, da su kosovski Albanci ili Bošnjaci postavili barikade i navodno pucali na srbijanske snage sigurnosti.

"S obzirom na to kako reaguju samo na najavu jačanja sigurnosnih kapaciteta BiH od nekih naših političara nije teško pretpostaviti kakva bi to reakcija bila. Kao da je na snazi neki prećutni embargo na samo pomišljanje da se jačaju kapaciteti države u bilo kojem smislu, valjda misle da smo se već navikli braniti goloruki. Dok se nama u BiH serviraju segregacijske promjene izbornog zakona kroz pokušaj nametanja diskriminacijskih odluka OHR-a dotle se Beogradu sve toleriše od negiranja genocida, naoružavanja uglavnom iz Rusije, pa do latentnih prijetnji od upotrebe tog istog ruskog oružja", smatra Ahatović.

Ovaj vojni analitičar je također podsjetio kako je jučer KFOR misija NATO-a u Republici Kosovo izdala svoje saopćenje za medije u kojem je naglašena složena situacija u sjevernim općinama ove balkanske države. KFOR je pozvao obje strane na nastavak dijaloga i postizanje sporazuma, međusobno poštovanje i poštivanje demokratskih vrijednosti, vladavine zakona, nastavak reformi i dobrosusjedske odnose!?

"Kako graditi konstruktivne dobrosusjedske odnose i dijalog sa susjedom koji namjerno podriva državni suverenitet i to u tri susjedne države, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i na Kosovu. Iz perspektive Brisela jačem je sve dozvoljeno, a svi ostali u regionu moraju da prestanu da 'provociraju' Beograd, jer će vas u protivnom iskopavati i slagati iz najmanje deset masovnih grobnica. Time međunarodna zajednica priznaje jezik sile i ucjena i ostaje zabrinuta Vučićevom dramaturgijom očuvanja kosovskog mita uz njegova ekskluzivna ponoćna javljanja iz Generalštaba Vojske Srbije uz patetičnu poruku 'Srbija će pobediti'", prokomentirao je Ahatović za "SB".

"Zato ako kome treba čestitati na suzdržanosti to je kosovska policija i specijalne snage sigurnosti, jer nisu silom sklanjali barikade iako je imala sve zakonom propisane uslove da isto učini. Da li one koji donose odluke na međunarodnom planu treba podsjećati da su sve zemlje u regionu platile visoku cijenu kako Beograd više ne bi odlučivao o našim sudbinama. Za to će biti dovoljno da samo pročitaju presude ICTY-a sa sjedištem u Den Hagu izrečene kompletnom Miloševićevom vojnom i političkom rukovodstvu kako u Srbiji tako i u svim njegovim srpskim republikama koje aktuelni Beograd hoće da reetablira. Istovremeno, Ukrajina i dalje krvari zbog svoje hrabre odluke da Moskva više ne odlučuje o njoj, dok ruski sateliti na Zapadnom Balkanu resetuju sve evropske vrijednosti svojim bahatim ponašanjem i to kad god hoće", pojasnio je vojni analitičar Nedžad Ahatović za "Slobodnu Bosnu".

(S. H.)