Ekonomija
DOMAĆA KOMPANIJA NASTAVLJA ŠIRENJE: Bingo gradi još jedan objekat u Bosni i Hercegovini
23. Mar. 20240
Muzej bosanskog kraljevstva, kako je istaknuto na zvaničnoj internet-stranici, ima za cilj "približiti, ukazati i prilagoditi slojevitu historiju Bosne u srednjem vijeku i srednjevjekovnog bosanskog čovjeka modernom poimanju i shvatanju građana Bosne i Hercegovine danas".
Kultura
02. Avg. 2022
0
Otvaranjem izložbe "Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189-1461. godine)" autora dr. Enesa Dedića, otvoren je i Muzej bosanskog kraljevstva, smješten na tvrđavi Ostrožac na Uni u Cazinu.
Muzej bosanskog kraljevstva, kako je istaknuto na zvaničnoj internet-stranici, ima za cilj "približiti, ukazati i prilagoditi slojevitu historiju Bosne u srednjem vijeku i srednjevjekovnog bosanskog čovjeka modernom poimanju i shvatanju građana Bosne i Hercegovine danas".
- Ovo je tek prvi korak na dugom putu na koji smo krenuli. Mnogo rada je ispred nas, a naš entuzijazam da idemo dalje još jači. Nakon mnogo truda i rada sada imamo i povratnu informaciju javnosti. Građani su oduševljeni našom inicijativom, a upravo to je i bio naš motiv, da svakodnevnici i građanima približimo historiju, da premostimo jaz između nauke i građana. Danas imate mogućnost pročitati šta piše u nekoj od povelja i sami doći do svojih zaključaka bez posrednika i stvoriti vlastiti stav o tome - rekao je Adnan Hajrulahović, voditelj Muzeja bosanskog kraljevstva.
Inače, izložba "Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189-1461. godine)", koja će biti i stalna postavka muzeja, prati transformaciju banovine u kraljevinu Bosnu kroz povelje njenih vladara i vlastelina, napisanih u Bosni.
Postavka obuhvata: Povelju Kulina bana Dubrovčanima,1189, Povelja bana Stjepana II Kotromanića Dubrovčanima o ustupanju Stona i Pelješca, 1333, Povelja bana Tvrtka Kotromanića kojom potvrđuje povlastice svojih prethodnika Dubrovčanima, 1367, Povelja kralja Tvrtka I Dubrovčanima 1378, Povelja kneza Pavla Radinovića Dubrovčanima, 1397, Povelja kralja Tvrtka I o ukidanju trga za prodaju soli u župi Dračevici, 1382, Povelja kralja Ostoje Dubrovčanima o ustupanju Primorja, 1399, Povelja vojvode Sandalja i braće mu Vukca i Vuka kojom ustupaju Dubrovčanima svoj dio Konavala, 1419, Povelja kralja Stjepana Tomaša Dubrovčanima kojom potvrđuje povelje svojih prethodnika, 1444, Povelja kralja Stjepana Tomaševića Dubrovniku, 1461.
- Povelje bosanskih vladara i vlastelina srednjega vijeka predstavljaju jedan od najznačajnijih segmenata kulturne baštine današnje Bosne i Hercegovine. Njihov značaj iz današnje perspektive je višestruk. Ovi dokumenti nude širok spektar podataka o jednoj minuloj epohi i državi, ukazuju na sve elemente onovremene bosanske državnosti, političkim, privrednim, ekonomskim i kulturnim sistemima. Pojedine povelje su sadržajnije, značajnije i svečanije, neke su u javnosti postale iznimno poznate, druge potpuno zapostavljene. Zajednička karakteristika im je da su to glasovi bosanskih banova, kraljeva, vlastelina, odnosno bosanskog naroda srednjega vijeka. S obzirom na to da je tokom pet stoljeća opstojnosti bosanske države, sačuvano samo nekoliko procenata od ukupnog broja sačinjenih povelja, neminovno je preživjela slova, riječi, rečenice i poruke danas poštovati, interpretirati i ispravno razumjeti. Produkti bosanskih kancelarija su pisani staroslavenskim jezikom, od tadašnjih susjeda nazivanim i bosanskim jezikom. Ćirilično pismo bosanskih povelja pokazuje jasne osobenosti svojstvene bosanskim kancelarijama, ali prema uzusima današnjih društvenih normi prisutan je ozbiljan problem u njegovoj percepciji. Povelje pisane latinskim jezikom odražavaju snažnu inkorporiranost Bosne u jedinstvenu feudalnu evropsku kulturološku matricu. Približiti ove pisane riječi našim današnjim i budućim generacijama se nameće kao neminovan korak u razumijevanju bosanskohercegovačke historije, baštine i elemenata identiteta – pojasnio je Dedić.
Izložene povelje kopije su originala koji su sačuvani u arhivima Evrope.
Ekonomija
DOMAĆA KOMPANIJA NASTAVLJA ŠIRENJE: Bingo gradi još jedan objekat u Bosni i Hercegovini
23. Mar. 20240
Društvo
GRAĐANI DIGLI GLAS: Školi dati ime po istaknutom partizanu
09. Mar. 20247
Ekonomija
VELIKI POSAO PRED NJIMA: Kompanija iz Bosne i Hercegovine gradi turističko naselje na Hvaru
22. Feb. 20240
Ekonomija
JOŠ JEDNA INVESTICIJA U GRADU KOJI SE UBRZANO RAZVIJA: Domaća firma ulaže šest miliona KM
17. Feb. 20240
Politika
ČOVIĆ NAKON SJEDNICE HNS-a: "Učinit ćemo sve da više niko ne mora nametati ništa u BiH"
Prije 7 min0
Vijesti
NANA FATA PORUČILA ISAKU DA ČUVA BOSNU: "Mirno spavajte, nano, rata neće biti!"
Prije 12 min0
Šareni svijet
JESMO LI ODATLE DOŠLI: Naučnici tvrde da su pronašli prapostojbinu svih ljudi NAUKA26/04/2024 u 12:10 h
Prije 17 min0
Kultura
TREĆI SLUČAJ U ISTOM MJESECU: Devastirana nekropola stećaka kod Breze
Prije 31 min1
Kultura
AHMED KOSOVAC POVODOM SVJETSKOG DANA KNJIGE ZA "SB“: „Unatoč modernim tehnološkim dostignućima, čitanje nezamjenjiva aktivnost“
23. Apr. 2024
Kultura
NIŠLIJE U ŠOKU: Bulevar Šabana Bajramovića žele dodijeliti vođi Noćnih vukova
23. Apr. 20242
Kultura
TARIK FILIPOVIĆ NAJAVIO NOVI REGIONALNI MEGAKVIZ: Nagrada je milion eura
24. Apr. 20240
Kultura
REŽISER RAJKO GRLIĆ: "Kod vas u Srbiji fašizam je lijepo razvijen, a i mi Hrvati mu se svaki dan sve više približavamo"
Prije 16h1
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.