Nakon Memoranduma Ambasade Izraela u kojemu je, među ostalim, izražena podrška prijedlogu HDZ-a za izmjene Izbornog zakona, uslijedile su brojne reakcije, a u fokusu se našla bh. diplomatija. No, umjesto kvalitetne vanjske politike, Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine na potez Ambasade Izraela odgovara neusaglašeno, pokazavši da ni u ovoj instituciji nema jedinstva.

U bh. diplomatiji nova politička igra. Čelnici Ministarstva vanjskih poslova u glavnim ulogama. Ambasada Izraela podržala HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona, a onda u bh. diplomatiji greške u koracima. Ministrica Bisera Turković brzo reagirala, a njen zamjenik Josip Brkić još brže negirao. Prvo demarš, a zatim demantij. Komunikacija i konsultacija izostala. Jedna rečenica bila je dovoljna da dobro poznata neslaganja unutar države izađu i van granica. Istina, nije ovo prvi put.

“Sva ova priča je bila potpuno nepotrebna i ona ima samo jedan smisao, jer ovdje nema ni diplomatije, nema ničega. Ovo je unutrašnja politika, ovo je predizborna kampanja. Treba posmatrati ovu aferu samo iz tog ugla”, kaže za FTV bivši diplomata Slobodan Šoja.

A kako se nota Ambasade Izraela pretvorila u novu aferu, na površinu su izašli brojni nedostaci vanjske politike. Diplomatija vođena interesima političkih stranaka na međunarodnoj sceni nema budućnosti.

“Ne bih rekao da je sam demarš brukanje, ali mi smo se odavno obrukali kada je u pitanju vanjska politika, nemamo je već preko dvadeset godina. Mislim da to nije ništa novo. Dosad se politika uvijek vodila po privatnim sijelima i uvijek je tako dosad bivalo, ne sumnjam da je tako bilo i ovaj put”, smatra profesor međunarodnih odnosa Zlatko Hadžidedić.

“Imamo, de facto, etničke diplomatije povezane s određenim političkim strukturama. Nijedna etnička skupina ne dobija ništa s tim diplomatijama, to je samo nesreća za državu Bosnu i Hercegovinu. To katastrofalno utječe na našu diplomatsku poziciju u svijetu”, upozorava bivši diplomata Sabit Subašić.

Nedosljednost i neusklađenost naše diplomatije sklone da stavove mijenja po raspoloženju, u konačnici skupo plaća država. Umjesto poželjne dobre slike o našoj državi, svijetom putuje ona najgora.

“Dajemo sliku neozbiljne i loše organizovane države koja ne zna šta hoće. Čini se, koji put bolje znamo šta nećemo nego što znamo šta hoćemo. Međutim, da bismo postigli ono što hoćemo često moramo uraditi i ono što, ustvari, nećemo, a moramo”, kaže Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH.

“U diplomatskom pogledu brukamo se non-stop na međunarodnom planu. Ako pratite medije, događanja na međunarodnoj sceni, kompletno naše djelovanje na međunarodnoj sceni je u principu, manje-više, brukanje”, ocjenjuje Subašić.

Komunikacija Turković i Brkića, čini se, ista je kao i ona između SDA i HDZ-a. Politika koju provode unutar BiH nastavljaju i van nje.

“Vanjska politika kao i unutrašnja politika kao i sama država su planski rastureni od strane postojećih vlastodržaca”, kaže Hadžidedić.