Neophodno je razviti samozaštitu bosanskohercegovačkog društva, izjavio je prof. dr. Senadin Lavić kao gost uvodničar današnje redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" povodom 833. godišnjice Povelje Kulina bana i prilika u današnjoj Bosni i Hercegovini.

Takva samozaštita, zaključuje on, podrazumijeva cjelovitost u ekonomskim, kulturnim, diplomatskim i drugim aspektima djelovanja.

Lavić je o Povelji govorio u kontekstu neospornog svjedočanstva o višestoljetnoj bosanskoj državnosti i naspram tome, o današnjim napadima i osporavanju, uplitanju susjednih država Srbije i Hrvatske u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, te šutnji briselske administracije.

U novijoj historiji, dodao je Lavić, jednom je bosanska društvena kohezija napadnuta vojnom ekspedicijom, što je rezultiralo strahovitim gubitkom stotina hiljada ljudskih života, nezamislivim patnjama i razaranjima, a drugi put - perfidnim diplomatskih djelovanjem i pritom, pripisivanjem krivice za negativne pojave bosanskim muslimanima.

Povodom 833. godišnjice Povelje Kulina bana, Lavić podsjeća da je objelodanjena 29. augusta 1189. godine, kada se ban Kulin obratio Dubrovčanima obavještavajući ih dokumentom pisanim bosančicom da su slobodni kretati se i trgovati na teritoriji kojom on vlada, navodi Fena. 

Između ostalog je to bio jasan znak vlasti, odnosno državne forme na određenoj teritoriji, dodaje Lavić i naglašava ne samo kulturni značaj Povelje već i njenu političko-pravnu vrijednost.

Obilježavati godišnjice tako značajnog dokumenta kao vrlo jasnog znaka državnog imena Bosna i bosanskog teritorija u ekonomskom, kulturnom, pravnom i diplomatskom smislu, znači ispoljavati kulturu sjećanja i memorijski mentalitet.

U sadašnjem povijesnom času, pak, i dalje traju napadi na kontinuitet državnosti te je pred Bosnom i Hercegovinom čitav spektar teških pitanja, zbog čega je razvoj samozaštite društva na navedeni način neophodan, zaključio je Lavić.