Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu uspjele da se izbore sa užasnim zagađenjem vazduha u zemlji, koje svake godine prijevremeno ubija na hiljade ljudi i šteti zdravlju hiljada drugih, navodi organizacija Human Rights Watch u opširnoj analizi posljedica zagađenja zraka po zdravlje ljudi u našoj državi. 

Oslanjanje države na ugalj i drva u svrhu grijanja kao i uglja za proizvodnju električne energije čini gradove u Bosni i Hercegovini među najzagađenijima u svijetu tokom zimskih mjeseci. Zemlja ima petu najvišu stopu smrtnosti od zagađenja vazduha.

- Oslanjanje na zastarjelu tehnologiju proizvodnje energije na ugalj u Bosni i Hercegovini ubija hiljade ljudi svake godine, dok vlasti čine jako malo da se suoče s problemom ili čak da upozore ljude na rizik po njihovo zdravlje, rekao je Felix Horne, viši istraživač životne sredine u Human Rights Watch-u. Dodao je da s obzirom da je sezona zagađenja zraka udaljena samo nekoliko mjeseci, nema vremena za gubljenje da se počne s promjenama.

 

Tokom zimskih mjeseci, nivoi sitnih čestica, azot-dioksida, sumpor-dioksida i drugih smrtonosnih zagađivača redovno premašuju vrijednosti za koje Svjetska zdravstvena organizacija kaže da su sigurne po ljudsko zdravlje.

Procjenjuje se da 3.300 ljudi u zemlji prijevremeno umre od izloženosti zagađenju zraka svake godine, što je 9 posto svih smrtnih slučajeva, prema Svjetskoj banci.

Hiljade drugih živi sa povećanim respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima. Posebno su ugroženi stariji ljudi i djeca.

Bosna i Hercegovina proizvodi električnu energiju sagorijevanjem lignita, niskokvalitetnog zagađujućeg tipa uglja koji se nalazi u izobilju širom zemlje, u zastarjelim postrojenjima na ugalj. Loša izolacija zgrada i korištenje uglja, drva i drugih biljnih materijala za grijanje doprinosi zagađenju. A zimsko zagađenje vazduha je pogoršano inverzijom vazduha, sa zagađivačima koji su efektivno zarobljeni u uskim riječnim dolinama gdje se nalaze mnogi gradovi. Zastarjela i zagađujuća vozila također doprinose da zrak bude smrtonosan po ljude u ovom periodu, javlja Fena.

Brži pomak ka obnovljivim izvorima energije, uz poboljšane standarde zgrada i vozila i široko rasprostranjeno usvajanje efikasnijih rješenja za grijanje domova, može istovremeno riješiti zagađenje zraka, ispuniti obaveze zemlje o emisijama u skladu sa Pariškim sporazumom i približiti je pristupanju EU.

Iako je energetska sigurnost važna, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine treba hitno razmotriti opravdanost odluke da se produži vijek trajanja termoelektrana Tuzla i Kakanj, te umjesto toga ubrza prelazak na čistu energiju, navodi se.

 

Rudnici uglja i elektrane pružaju unosne poslove za mnoge ljude u inače ekonomski nepovoljnim područjima. Zemlja je u finansijskim poteškoćama, a mnogi mladi ljudi žive i rade u EU. Ako zemlja prihvati mogućnosti obnovljive energije i obavi tranziciju sa dominantne ovisnosti o fosilnim gorivima, od ključne je važnosti pružiti uvjerenje ljudima u regijama gdje je industrija proizvodnje uglja jako bitna, da će njihove potrebe biti zadovoljene, uključujući obuku za radna mjesta u oblasti proizvodnje obnovljive energije koja bi se trebala otvoriti. 

Evropska unija bi trebala nastaviti sa svojim mehanizmom prilagođavanja i pružiti dalju podršku razvoju obnovljivih izvora energije, posebno solarne energije i vjetra, kako bi se ispunili klimatski ciljevi i smanjilo zagađenje zraka koje uzima živote kako u Bosni i Hercegovini tako i u EU.

Također bi trebalo razmotriti pružanje podrške daljem razvoju gasne infrastrukture u Bosni i Hercegovini, dijelom zbog klimatskih uticaja, te bi trebao pomoći Bosni i Hercegovini da poboljša izolaciju zgrada i podržati razvoj drugih strategija za smanjenje zagađenja zraka i emisija iz zagrijavanja stambenih prostora, navodi se u analizi Human Rights Watch-a sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu.