Danas ponovo zasjeda Narodna skupština RS-a. I ponovo posebne sjednice - dvije. Interes javnosti najviše je okupirala prva - o agremanu njemačkom ambasadoru u BiH za koji Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, kaže da je štetan po vitalni interes RS-a. O drugoj posebnoj sjednici gotovo ni riječi - a njen ishod mogao bi biti štetan po državu. Prvo, zbog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, kojim se namjerava legalizirati oko 100 hiljada nezakonito izgrađenih objekata koji su, uglavnom, na državnom zemljištu. Sličan cilj je i sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu kojim se ono nastoji pretvoriti u građevinsko.

Imovina koju vidite ovdje je po Dejtonu naša. To je imovina RS-a i to se neće promijeniti, kaže Milorad Dodik: “Može 100 sudova da presuđuje sta hoće i visoki predstavnik da se zeza oko toga, ali ovo je naša imovina, naša poljoprivredna zemljišta i naše šume, a vi nađite načina kako mislite da ćete nas spriječiti da to koristimo. Nećete spriječiti nikada“.

Pitanje legalizacije objekata, kao i rješavanje statusa zemljišta je višedecenijski problem, gdje su ugroženi uglavnom izbjegla i raseljena lica, kao i boračke kategorije, kažu iz opozicije. Njihova podrška, kako se čini, za ove tačke nije upitna.

„Najbolji primjer, a da se ne osjete zapostavljenim i ostali koji imaju isti takav poblem, jesu Rakovačke bare, gdje su tamo uglavnom borci i oficiri VRS-a dobili placeve i nikad niti gradska uprava, niti Vlada nije uradila zakon kojim bi se to zemljište i objekti legalizovali“, navodi entitetski zastupnik Miladin Stanić.

Izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu s podozrenjem gledaju eksperti. Kažu, riječ je o novom pokušaju entiteta da raspolaže državnom imovinom.

„Ukoliko je predmet pojednostavljenja, predmet pretvaranja zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko - onda se radi i o neustavnim odredbama i te odredbe su po trenutnom stanju pod zabranom raspolaganja od 2005. godine“, kaže za FTV Muhamed Cero, stručnjak za pitanje državne imovine.

Dodaje Cero i da je po dopunama istog zakona, a koje je donio Christian Schmidt, svaka odluka koja se donese bez znanja i saglasnosti vlasnika zemljišta, to jeste BiH, ništavna. S druge strane, predlagači navode da se ovim zakonom uvodi mogućnost zamjene poljoprivrednog zemljišta u svojini RS-a za poljoprivredno zemljište jedinica lokalne samouprave, s ciljem očuvanja zemljišnog fonda za obavljanje poljoprivredne proizvodnje.