Plan Njemačke i Francuske je da 2023, poslije 10 godina od potpisivanja Briselskog sporazuma, počne nova faza u dijalogu Beograda i Prištine, a zatim da nakon još 10 godina, kad EU bude spremna da uključi Zapadni Balkan, dođe do formalnog sporazuma o priznanju, kao preduslova za članstvo u EU, piše Albanian post, pozivajući se na diplomatske izvore.

U tekstu albanskog medija navodi se da je ovo plan u novom okviru dijaloga Beograda i Prištine, koji je sastavljen nakon angažovanja savjetnika predsjednika Emmanuela Macrona i kancelara Olafa Scholza.

"Ako prijedlog bude prihvaćen, nezavisnost Kosova će prihvatiti pet preostalih zemalja EU, dok će Srbija imati značajnu finansijsku pomoć i bit će priznata kao sila regiona", prenosi albanski portal.

"Novi okvir" u koji je Albanian post imao uvid je novi prijedlog koji je proizašao direktno iz uključivanja Macrona i Scholza u proces dijaloga, jer, kako se kaže u dokumentu, "Kosovo i Srbija sami nikada neće moći da riješe problem".

Novi okvir za dijalog Beograda i Prištine

Dokument od četiri stranice, koji objašnjava logiku novog okvira, sadrži desetogodišnju viziju rješavanja problema i pruža "makroperspektivu".

Dokument se sastoji od uvoda, a zatim je podijeljen na tri segmenta zajedno sa tri podnaslova koji sadrže 13 tačaka.

"Svi segmenti objašnjavaju takozvani 'novi okvir', koji je predstavljen Albinu Kurtiju i Aleksandru Vučiću", navodi Albanijan post.

Prijedlog na kraju predviđa kako nastaviti dalje, ako Beograd i Priština ne prihvate ovaj predlog.

Nema ulaska u EU bez "normalizacije"

Kako se navodi, u prvoj tački ovog prijedloga ističe se da "do sredine 2023. godine mora biti postignuta suštinska normalizacija odnosa".

Zatim se u drugoj tački kaže da su "Kosovo i Srbija dvije odvojene pravne i političke realnosti, koje kao takve moraju prepoznati sve strane u procesu dijaloga".

"Sve strane" su Priština, Beograd i Brisel (EU), što znači sve države EU, uključujući one koje nisu priznale nezavisnost Kosova.

Pojašnjava se i pozicija Srbije.

"Srbija neće biti spremna za ulazak u EU bez potpune normalizacije političkih, pravnih i diplomatskih odnosa sa Kosovom. Međutim, s obzirom na to da je pristupanje Srbije EU još daleko, u ovoj fazi od Srbije se neće tražiti da pravno prizna Kosovo", navodi se.

Prema izvorima albanskog medija, ovakav stav je rezultat činjenice da EU trenutno nije spremna ni da razmatra ubrzano članstvo Srbije, a samim tim i ostalih zemalja Zapadnog Balkana.

Srbija mora da prihvati Kosovo kao posebnu političku realnost

U četvrtoj tački precizira se da "Srbija za sada, umjesto priznanja, mora da prihvati Kosovo kao posebnu političku i pravnu realnost".

U dokumentu se pojašnjava da je ovde "suština ispravna upotreba semantike" – "prihvatanje nezavisnosti Kosova, nasuprot priznavanju nezavisnosti Kosova".

Također je objašnjeno šta znači prihvatanje nezavisnosti, podijeljeno u tri tačke.

"Faktički gledano, Kosovo i Srbija treba da u potpunosti normalizuju odnose, omogućavajući bilateralno kretanje ljudi i robe" kaže se u prvoj tački.

"Ova normalizacija treba da se odrazi i na regionalne izvještaje. Drugim riječima, povezanost, socio-ekonomski razvoj, dobrosusjedstvo i digitalni podaci. Zajedničko regionalno tržište koje promoviše Vijeće za regionalnu saradnju, zasnovano na četiri slobode EU i koje vodi region ka Jedinstvenom zajedničkom tržištu EU", kaže se u drugoj tački.

Prema izvorima Albanian posta, Njemačka i Francuska insistiraju na tome.

"Ove dvije moćne države, stubovi EU, usaglasile su politiku prema Zapadnom Balkanu. Francuska snažno staje sa Njemačkom u njenom cilju revitalizacije i punog uspjeha Berlinskog procesa, dok Njemačka snažno staje sa Francuskom u njenoj viziji za opreznu politiku širenja prema Zapadnom Balkanu. Francuska i Njemačka jasno su stavile do znanja Kosovu i Srbiji da do kraja 2022. žele što više praktičnih sporazuma, između dvije strane, koje omogućavaju uspješnu revitalizaciju Berlinskog procesa", piše Albanijan post.

Srbija da se ne protivi ulasku Prištine u međunarodne organizacije

Treća tačka kaže da će "prihvatajući Kosovo kao posebnu političko-pravnu realnost, Srbija zauzeti pasivan stav i više se neće protiviti članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama".

Prema izvorima Albanian posta, prestanak protivljenja članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama je specifičan i veoma snažan zahtjev Srbiji.

Nakon objašnjenja ovih tačaka, dokument pojašnjava poziciju EU u cjelini i država pojedinačno u odnosu na status Kosova i Metohije.

"Nakon drugog sporazuma o normalizaciji odnosa, pet zemalja EU pridružit će se ostalim zemljama EU i priznati Kosovo. Ova će omogućiti Briselu da tretira članstvo šest država Zapadnog Balkana kao jedan blok", navodi se u dokumentu do kojeg je došao Albanian post.

Predviđeno je i članstvo Prištine u međunarodnim organizacijama, kroz četiri etape, ali je konstatovano da "pasivna pozicija Srbije ne rješava problem definitivno".

"Članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama zavisi od veta Rusije u Vijeću sigurnosti. I sve dok EU i SAD ne riješe svoja pitanja sa Rusijom, članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama prolazit će kroz faze", navodi se u dokumentu.

Prema prijedlogu, prva faza je da "Kosovo postane članica Vijeća Evrope". Druga faza "Članstvo u Interpolu i UNESCO-u". Treća faza, "početak pregovora za pristupanje u NATO i aplikacija za članstvo u EU" i četvrta faza "Članstvo u UN".

Srbiji između lidera regiona i prijetnje izolacijom

Na samom kraju je objašnjeno šta Beograd i Priština dobijaju ako potpišu sporazum i kakve bi bile posljedice ako se dogovor ne postigne.

Što se tiče Prištine, ona dobija priznanje pet država EU, otključavajući perspektivu za članstvo u NATO i EU, dok Srbija dobija značajnu finansijsku i ekonomsku pomoć i "bit će prepoznata kao sila koja ekonomski i politički vodi region".

"Pošto Kosovo trenutno nema ni viznu liberalizaciju i praktično je izolovano, kao posljedica neprihvatanja u dokumentu se ističe potpuna izolacija Kurtijeve vlade, kao oblik pritiska koji bi utjecao na dugovječnost vlade", prenosi albanski medij.

Navodi se i da u slučaju da Beograd ne prihvati ovaj plan, slijedi "ekonomska i finansijska izolacija", a ističe se i da će pet država koje ne priznaju nezavisnost Kosova, na kraju napustiti Srbiju i pridružiti se ostalim državama koje su ga priznale. Bez obzira na rezultat, EU će, upozoravaju, "govoriti jednim glasom", prenosi Kosovo online.

O ZSO tek poslije priznanja

Dokument je, kako je objašnjeno na početku, makro perspektiva, sačinjena kao nacrt objašnjenja ključne dinamike, i ne bavi se konkretnim elementima niti dogovorima koji su do sada postignuti u Briselu.

Ali ono što je do sada viđeno, EU i druge zapadne diplomate žele da se sprovedu svi potpisani sporazumi, uključujući i ZSO, čemu se vlasti Kosova protive.

Izvori Albanian posta, potvrđuju da je, bez spremnosti Beograda da formalno prizna nezavisnost Kosova, veoma teško postići dogovor o ZSO.

Drugim riječima, razgovori o ZSO mogu se premjestiti u treću fazu dijaloga, kada evropska perspektiva za Beograd i Prištinu postane opipljiva.