Videoigre su stekle lošu reputaciju kao gubljenje vremena koje može dovesti i do ovisnosti, ali mogu li imati i pozitivan učinak na funkcioniranje mozga? Studija objavljena u časopisu Neuroimage: Reports sugerira da video igre mogu dovesti do povećanja vještina donošenja odluka i poboljšanja moždanih aktivnosti.

Video igre možda imaju reputaciju lijenih aktivnosti, ali mogu biti vrlo zanimljive za mozak igrača zbog svoje senzorno bogate i kognitivno stimulativne prirode. Igranje videoigara zahtijeva sposobnost brzog donošenja odluka i obraćanja pozornosti na detalje tokom igranja igre.

- Većina mladih igra videoigre više od tri sata sedmično, ali blagotvorni učinci na sposobnosti donošenja odluka i mozak nisu točno poznati, rekao je istraživač Mukesh Dhamala, vanredni profesor na Državnom odjelu Georgije za fiziku i astronomiju te sveučilišni Instituta za neuroznanost.

 

Prethodno istraživanje pokazalo je da je igranje videoigara povezano s poboljšanjima u radnoj memoriji, pažnji, mijenjanju zadataka, prostornoj rezoluciji itd. Ovo istraživanje nastoji bolje razumjeti učinke igranja videoigara na mozak.

Istraživanje je obuhvatilo 47 sudionika. Sudionici su trebali igrati 5 ili više sati videoigara tjedno da bi se smatrali igračima, a svaki sudionik koji je igrao manje od toga smatrao se neigračem videoigara. Jordan i Dhamala regrutirali su četiri kategorije igrača videoigara na temelju vrsta igara koje su igrali, uključujući pucačinu iz prvog lica, strategiju u stvarnom vremenu, online borbenu arenu za više igrača i Battle Royale. Sudionici su dobili fMRI i dovršili su modificirani zadatak lijevo-desno pomicanja tačkica tokom skeniranja.

Rezultati su pokazali razlike u reakcijama mozga i ponašanja na donošenje odluka između sudionika koji su bili igrali video igre i sudionika koji to nisu. Igrači videoigara imali su veću točnost u donošenju odluka i smanjeno vrijeme odgovora. U regijama mozga povezanim sa senzomotoričkim i kognitivnim procesiranjem, postojale su razlike u aktivaciji između igrača videoigara i onih koji ne igraju videoigre, pri čemu su igrači videoigara pokazali više razine promjene signala.

- Ovi rezultati pokazuju da igranje videoigara potencijalno poboljšava nekoliko podprocesa za osjet, percepciju i mapiranje u akciju kako bi se poboljšale vještine donošenja odluka, napisali su autori. "Ova otkrića počinju rasvjetljavati kako igranje videoigara mijenja mozak kako bi se poboljšala izvedba zadataka i njihove potencijalne implikacije za povećanje aktivnosti specifičnih za zadatak."

Nije bilo kompromisa između brzine i tačnosti odgovora — igrači videoigara bili su bolji u oba mjerila.

- Ovaj nedostatak kompromisa između brzine i tačnosti ukazuje na to da je igranje videoigara dobar kandidat za kognitivni trening jer se odnosi na donošenje odluka, napisali su autori.

Ova studija poduzela je korake ka boljem razumijevanju kako igranje videoigara može uticati na rad mozga. Unatoč tome, postoje ograničenja koja treba imati na umu. Jedno takvo ograničenje je to što ova studija nije bila longitudinalna i moguće je da su kognitivne razlike posljedica drugih čimbenika osim igranja videoigara.