Predugo sjedenje može povećati rizik od moždanog udara, ali ako dodate i malo kretanja, a to može biti i jednostavno obavljanje kućanskih poslova, možete lako smanjiti taj rizik, prema rezultatima studije koja je objavljena prije nekoliko mjeseci u magazinu JAMA Network Open. 

Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu  kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

U studiju je bilo uključeno oko 8 000 odraslih osoba koji su na sebi nosili aparat koji je bilježio koliko se brzo kreću tokom sedmice. Prosječna dob je bila 63 godine. Kroz razdoblje praćenja koje je trajalo oko 7 godina, 246 sudionika studije je doživjelo moždani udar. 

Osobe koje su sjedile više od 13 sati u danu tokom prve sedmice ispitivanja imali su do 44 posto veće šanse da će doživjeti moždani udar za razliku od onih koji su u sjedećem položaju provodili manje od 11 sati u danu. Isto tako je sjedenje koje traje dulje od 17 minuta povezano s većim rizikom. 

Nije iznenađujuće da osobe koje su vježbale barem 25 minuta u danu isto tako imaju i 43 posto manji rizik od moždanog udara, ali kada se govori o vježbama jako slabog intenziteta 4 do 5 sati u sedmici, rizik je manji ali iznosi 26 posto. 

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:

1. Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela

2. Iznenadne smetnje govora - otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora

3. Iznenadne smetnje vida - naglo zamagljenje ili gubitak vida,

4. Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice

5. Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem.

Faktori rizika za moždani udar:

Faktori rizika na koje možemo utjecati (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti): pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA).

Faktori na koje ne možemo utjecati:  životna dob, spol, obiteljska sklonost. 

(Ordinacija.vecernji.hr)