Stupce crne hronike i danas nažalost pune vijesti u kojima su žrtve svojih partnera - žene.

Od 2017. godine prema statističkim podacima ubijeno je 60 žena u Bosni i Hercegovini. Od početka ove godine osam.

Edina Odobašić iz Bihaća, 32-godišnja majka, kćerka i sestra, posljednja je žrtva svirepog ubistva svog supruga Enesa, koji je ubio zadavivši je u porodičnom stanu. 

Protesti u 11 gradova Bosne i Hercegovine

Zbog njenog ubistva, ali i niza ostalih slučajeva za koje država ne čini ništa da ih spriječi, danas će u jedanaest gradova širom Bosne i Hercegovine u 15 sati biti organizirani protesti na kojima će se reći "ne femicidu", nasilju nad ženama i njihovim sve češćim ubistvima.

Sva udruženja žena širom BiH udružena su u organiziranju ovih protesta, a njihovi zahtjevi su također isti, potvrdila je za "Slobodnu Bosnu" Enisa Raković, izvršna direktorica Organizacije "Glas žena" iz Bihaća.

Zahtjevi koje će danas pred vlasti iznijeti su:

• Uvođenje pravne definicije femicida;

• Uvođenje femicida kao krivičnog djela u sve zakonske i podzakonske akte; -Hitno usklađivanje krivičnih zakona s Istanbulskom konvencijom (​​Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici) i revidiranje kaznenih praksi, samo su neki od zahtjeva.

• Osiguravanje prevencije i zaštite od nasilja nad ženama kroz nadležne institucije i multisektorske protokole

• Dosljednu primjenu zakona i u slučajevima kada dođe do smrtnog slučaja kao posljedice nasilja u porodici da se počiniocu sudi prema odredbama zakona koje će utvrditi težu kaznu

• pronalazak strateškog rješenja za prevenciju i suzbijanje nasilja nad ženama na nivou cijele BiH.

Raković je za "SB" navela i kako je BiH potpisnica Istanbulske konvencije koju do sada ne provodi, ali i da trenutna zakonska rješenja kojima bi se bar kažnjavali počinioci ovih krivičnih djela, državne institucije zanemaruju i ne sprovode.

Posljednji put, ova organizacija održala je proteste nakon smrti porodilje u Kantonalnoj bolnici Bihać zbog propusta ljekara, stoga Raković ističe i tu borbu kao jedan od pokazatelja da će do zadnjeg tražiti svoja prava.

"Mi smo na tim protestima uspjeli u dobijanju zahtjeva da se ženama porodiljama u bolnici osigura pratnja. Adaptacija tog odjela na ginekologiji je trenutno u toku. Nije bila gotova do augusta, kako su obećali, ali se na njoj radi. Mi više svakako nećemo šutjeti i tražit ćemo svoja prava. Ovdje se žena ubija samo zato što je žena. U Bihaću se desio femicid, ubistvo, samo zato što je to bila žena", navela je Raković za "SB".

Potrebno mijenjati Krivični zakon

Da je ovo bunt građanki cijele Bosne i Hercegovine, potvrdila je za "Slobodnu Bosnu" i Selma Hadžihalilović, članica Fondacije CURE i koordinatorica Ženske mreže BiH, koja smatra da ako vlasti sada ne reaguju, ne zna ima li iko više razloga da ostane u BiH.

Hadžihalilović je podsjetila na to da je u procesu izmjena zakona ključna uloga civilnog društva.

"Izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) podrazumijevaju usklađivanje sa Konvencijom Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (tzv. Istanbulska konvencija) i Konvencijom Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja (tzv. Lanzarot konvencija) što je od posebnog interesa za Žensku zagovaračku grupu. Naime, još u februaru 2020. godine na Zajedničkoj sjednici Komisije za ravnopravnost spolova i Komisije za ljudska prava i slobode Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, usvojeni su Zaključci koji podržavaju Inicijativu za što skorije izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH sa aspekta zaštite prava djece od seksualnog nasilja. Također, u aprilu 2022 godine dostavljena je Inicijativa za izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH na osnovu obaveza iz Istanbulske konvencije i drugih relevantnih međunarodnih dokumenata te za reformu zakonodavstva u ovoj oblasti. Obje Inicijative su uputile članice Ženske zagovaračke grupe", navodi se u komentarima ove ekspertske grupe upućene Parlamentu FBiH u kojem se i pozdravlja pripremljeni Nacrt Zakona o Izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH, koji je samo u određenoj mjeri usklađen sa međunarodnim standardima koje su dostavile članice ove grupe.

"Izražavamo zabrinutost jer Nacrt nije sveobuhvatan i još uvijek nije u cjelosti harmoniziran sa međunarodnim standardima, kao ni sa drugim relevantnim zakonima u BiH, čime se otežava njegova primjena u praksi, doprinosi pravnoj nesigurnosti građana i građanki te konačno i diskriminaciji žrtava zbog, između ostalog, različite kaznene politike. Naime, Krivični zakon RS-a ima strožiju kaznenu politiku za počinioce krivičnih djela u odnosu na predložene mjere u Nacrtu Zakona o Izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH. Ističemo da je kaznena politika izuzetno važna jer svrha kažnjavanja, između ostalog, ima funkciju odvraćanja počinioca od vršenja krivičnih djela, te blaga kaznena politika ne ispunjava svrhu kažnjavanja", navele su članice Ženske zagovaračke grupe.

Zastupničko pitanje o uvođenju pojma femicid

Ministru pravde Josipu Grubeši u julu 2021. godine upućeno je zastupničko pitanje: "Da li ste u dosadašnjem razmatranju izmjena Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine razmatrali tretiranje femicida kao zasebnog krivičnog djela i koji je Vaš stav o tome?"

Pitanje je uputio zastupnik Saša Magazinović (SDP BiH) koji je za "Slobodnu Bosnu" potvrdio kako odgovor nije dobio.

"Kada su institucije u pitanju, mi nemamo osjećaj koliko je to važno pitanje. Ujedinjene nacije potiču države da u svojim zakonima prepoznaju femicid, a UN Woman se godinama zalaže za kategorizaciju femicida kao zasebnog zločina. Eh sad, ako znamo šta se sve dešava u Bosni i Hercegovini, da su desetine žena ubijene u posljednjih nekoliko godina, a pritome imajući u vidu izvještaj OSCE-a iz 2018. godine koji kaže da je čak 48% u našoj zemlji iskusilo neki oblik nasilja, onda nema razloga da nekome dokazujemo koliko je to važno, da u BiH ali i u drugim državama bude sadržano u Krivičnom zakonu", rekao je Magazinović za "SB" navodeći kako je za njega bavljenje izmjenama Krivičnog zakona bavljenje posljedicom.

"Neko sam ko zagovara da maksimum energije, pored izmjene Krivičnog zakona, uloži u prevenciju budući da većina onih koji počine femicid su ljudi sa dosjeom u kojem stoji da su skloni i da su ranije vršili nasilje u porodici i na sličan način mogli biti prepoznati kao neko ko bi počinio to krivično djelo", rekao je Magazinović za "SB" navodeći kako je najavio da će se u novom mandatu ovo biti prvi zakonski projekat kojim će se baviti u komunikaciji sa udruženjima za zaštitu žena, sa kojima će se već naredne sedmice sastati. 

Još jednom naveo je kako je ovo definitivno jedna od tema kojom će se baviti i biti uporan kao i na drugim temama.

Ključni uzroci femicida

Od posebnog je značaja da se femicid definiše u zakonu kao krivično djelo, jer se time šalje poruka potencijalnim počiniocima da je to teško i  ozbiljno krivično djelo za koje se iziriče dugotrajna kazna zatvora, smatraju aktivistkinje širom BiH.

Članice Ženske zagovaračke grupe uputile su prijedlog da se u Krivični zakon BiH dopuni član 166 KZ FBiH (Ubistvo) tako da se uvede dodatna tačka (f) kojom se za ubistvo žene od člana porodice, bliske osobe ili vanbračnog partnera ili od osobe koja  ju je prethodno zlostavljala utvrdi kazna zatvora u trajanju od najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora ili utvrditi kao posebno krivično djelo.  

"Ovim prijedlogom se referira na ubistvo žene čemu je često prethodila nasilna veza, tzv. femicid. Ključni uzroci femicida razlikuju se od drugih vrsta ubistava i povezani su s općim položajem žena u društvu, diskriminacijom žena, rodnim ulogama, neravnopravnom raspodjelom moći i nasiljem nad ženama. Prema istraživanju koje je 2018. godine provela OSCE o dobrobiti i sigurnosti žena u BiH, čak 48 posto žena u BiH iskusilo je neki oblik nasilja, uključujući i nasilje od intimnog partnera, nepartnera, uhođenje ili seksualno uznemiravanje od svoje petnaeste godine. Prema podacima do kojih je došla Agencija za  ravnopravnost polova BiH, koja je prikupljala podatke od pravosudnih institucija i nevladinih organizacija, u prošloj godini u BiH je ubijeno 12 žena, a od 2015. do danas ubijeno je ukupno 56 žena, ali se ona ne tretiraju kao femicid", komentar je članica Ženske zagovaračke grupe Parlamentu FBiH.

Nijedna više!

S namjerom da se u narodu još više probudi svijest o ovom slučaju, koji nije prvi u BiH, te da pravosudne institucije ozbiljnije pristupe ovom problemu, u našoj zemlji se danas organiziraju protesti.

"Koliko njih je izgubilo život u tišini, to ni ne znamo. Zajedno, tu smo da kažemo - dosta! Dosta terora nad ženama! Dosta nijemog posmatranja dok ginemo u našim domovima i na ulicama naših gradova. Mjesta koja bi trebala biti najsigurnija naši su kavezi i naša stratišta.

Nije se desila porodična tragedija - već ubistvo. Nije nesretan slučaj -već ubistvo. Nije zločin iz strasti, već femicid. Žena je ubijena zato što je žena. Zato što se na nas gleda kao na potrošnu robu", poručuju organizatorice proteste navodeći kako femicid ne poznaje granice.

(S. Hodžić)