Ima li u potezima koje u posljednje vrijeme vuče ruski predsjednik Vladimir Putin trunke ljudske racionalnosti ili barem ratne logike? I dok se pokušava dati odgovor na to pitanje, raste globalna zabrinutost hoće li diktator iz Kremlja u idućoj fazi rata posegnuti za oružjem sudnjeg dana, svojim nemalim nuklearnim arsenalom.

Prema upućenima, jedino mu je još to preostalo nakon što je počeo koristiti dalekometne rakete i razarati ukrajinske gradove. Posebno mu je na meti uoči zime kritična infrastruktura za opskrbu strujom, plinom i gorivom, o čemu ne ovisi samo ukrajinska vojska, nego i milijuni civila u gradovima. Samo u jednom danu ovog tjedna, i nakon što je djelomično uništen Kerčki ili Krimski most, s ruske je strane lansirano više od 80 projektila zemlja-zemlja.

– Tu se – kaže Gordan Akrap, stručnjak za pitanje sigurnosti – radi o modificiranim raketama zemlja-zrak sustava S-300. Višemilijunsku se raketu, umjesto za zaštitu neba, što joj je prvotna namjena, koristi kako bi se samo nanosilo štetu jer, iako neprecizna, ima priličan razarajući efekt.

NEMOĆ I OSVETA

Ipak, u svemu tome Akrap prije vidi Putinovu i rusku nemoć i običnu osvetu nego najavu nečega puno težeg što bi uslijedilo za Ukrajinu i cijeli svijet.

Gordan Akrap

– Pitanje je kada je Krimski most miniran, ali svakako ovaj slučaj pokazuje slabost Rusije da zaštiti dubinu prostora koji kontrolira. Partizanski rat koji se vodi na okupiranom području Ukrajine i česte sabotaže koje se tamo događaju pokazuju koliko Rusi nemaju mogućnost stvarnog upravljanja sustavima. Čim je to tako, gubite na organizaciji i povjerenju, bilo kod civila bilo među vojskom – kaže ovaj ekspert za vojna i sigurnosna pitanja.

U pauzi između dviju zračnih uzbuna prošlog četvrtka razgovarali smo i s dr. Maksimom Kamenjeckim, koji na kijevskom Sveučilištu “Taras Ševčenko” predaje međunarodnu politiku. On, pak, drži da Putin, iako vidljivo fizički i psihički iscrpljen, ulazi u novu fazu rata, pri čemu mu je oštećenje mosta koji spaja Krim i “majku” Rusiju bilo samo povod.

– Rusi su i prethodnih dana iz sve snage udarali po našoj infrastrukturi, tako da mu to ne može biti izlika. Mislim da su pripreme za cijelu operaciju izvedene puno prije udara na most. Nemojte zanemariti da je još od vremena SSSR-a u Vanjskoj obavještajnoj službi KGB-a bio odjel specijalno osnovan za odabir i uništavanje civilne infrastrukture. Na početku agresije isto su planirali učiniti diljem Ukrajine, ali to im nije pošlo za rukom. Da nije Krimskog mosta, bilo bi nešto drugo. Izmislili bi, na kraju krajeva. Od mosta su napravili simbol, ponos, uvjeravali da je neuništiv i da se nitko neće usuditi dirnuti ga, pa iako su dobili šamar, dobro je poslužio kao izlika za nove udare po nama – kaže dr. Kamenjecki.

Po njegovu mišljenju, osim pukog razaranja, ruski je cilj posijati sveopće nezadovoljstvo i duboke potrese u ukrajinskom društvu, čime vlasti u Kijevu ne bi bile u stanju upravljati. Mogu li na koncu Ukrajinci, pod uvjetom da stoje iza akcije na Krimu, požaliti zbog svega, pitali smo dr. Akrapa:

– Prvo, mi pretpostavljamo da Ukrajinci stoje iza toga jer do sada nisu preuzeli odgovornost. Međutim, ja ne vidim kako bi se to Ukrajini moglo vratiti poput bumeranga. Ona nije sama, ima svoje prijatelje i partnere koji će joj pomoći da se izvuče i iz ove situacije. Prije bih rekao da Ukrajinci znaju što rade i da će s njihove strane uslijediti daljnje operacije oslobađanja okupiranog područja kako bi pojačali svoju pregovaračku poziciju. Pri tome zanemarite priče o zimi kao nečemu što će ih zaustaviti. Pa i našoj “Oluji” prethodila je akcija “Zima ‘94.”, kad smo izišli na Dinaru, a cijelo vrijeme rata naše su snage bile na Velebitu. Onome tko oslobađa zima ništa ne znači. Problem je očito u ruskoj vojsci, jer zbog loše logistike pitanje je imaju li uopće zimsku opremu i odjeću.

Slaže se s ocjenom da trenutačno imamo najslabijeg Vladimira Putina otkako je zakoračio na političku scenu i zavladao Rusijom.

– Rekao bih da je njegova međunarodna važnost najslabija od dolaska na vlast. Drugo je pitanje koliko je jak u Rusiji, jer tamo uvelike traju igre prijestolja čiji ishod još ne možemo pretpostaviti. Čak i da preživi, on na Zapadu više neće biti priman. Ako se hvali da mu je Sjeverna Koreja dala potporu, da će s Lukašenkom stvoriti vojsku od 500 tisuća ljudi, a ni jedan ni drugi ne mogu skupiti 100 tisuća vojnika, znate dokle je došao. Sve mu se na kraju svodi na predstavu za vlastitu publiku – dodaje Akrap.

Dr. Maksim Kamenjecki vrlo je pomno proučavao posljednje Putinove javne istupe. I njemu je za oko zapeo niz detalja.

POJAČAVANJE DOJMA

– On ima očitu potrebu dodatno uvjeriti mase, jer zašto bi, kad je objavljivao aneksiju, komentirao samog sebe, odstupao od prethodno napisanog. Imao je potrebu svojim riječima dodatno pojačati dojam, i to očito zbog diskusija i propitivanja koje postoje na dvoru i on ih hoće zaustaviti. Vidjelo se da prisutni u dvorani nisu bili baš oduševljeni. Uostalom, pogledajte slike pa ćete se i sami uvjeriti – upućuje nas profesor iz Kijeva, koji u nekim paraverbalnim znakovima i pokretima, poput učestalog učvršćivanja već dobro vezane kravate, vidi i to da ruski predsjednik ne kontrolira sebe. Pri tome ne bi zanemario ni priče o Putinovoj bolesti, pa čak i onkološkoj, jer sebi jako bliske ljude, poput Šojgua i Gerasimova, drži na priličnoj fizičkoj distanci, očito u strahu od moguće infekcije.

Ipak, Putina ne bi otpisao:

– On je, poput većine shizofreničara, vrlo lukav i pametan, ali opsjednut idejama izdaje. Ukrajini i nama Ukrajincima zamjera što smo se izdvojili iz SSSR-a. Izdajnike najviše mrzi i u svojim redovima, jer u suprotnom ne bi trovao odbjegle špijune i političke disidente, a odanima sve opraštao, pa čak i očitu nesposobnost u ovom ratu. U tom je dijelu veoma racionalan, a puno racionalniji od najzagriženijih u svojem užem krugu, koji bi, poput Medvedeva, u ovoj situaciji posegnuli za nuklearnim oružjem. Zato i jedan dio Amerikanaca vjeruje da je Putina, kakav god bio, bolje ostaviti na vlasti – objašnjava Kamenjecki.

’RAZMISLI DVA PUTA!’

On sebi i svojim sunarodnjacima predviđa mirnije dane i noći u idućim mjesecima jer, ako ništa drugo, Rusija je iskoristila dobar dio dalekometnih raketa i ne smije zanemariti druge krizne točke na svojim granicama. Interesantno, pretpostavlja se da dio projektila koji su korišteni proteklih dana potječe iz ukrajinskih skladišta, jer su vlasti u Kijevu 1999. godine dio duga za plin odlučile kompenzirati isporukom 580 istovjetnih sustava.

Najvažnije od svega, ni on ni Akrap ne vide mogućnost da bi Moskva upotrijebila svoj nuklearni arsenal.

– Javnim i najavnim kanalima Putinu je rečeno: “Ako i pomisliš koristiti takve stvari, razmisli dva puta!” Pokazalo se da je zapadna tehnologija, i vojna i zaštitna, znatno naprednija od ruske. S druge strane, Zapad ima sredstva kojima prati otvaranje poklopaca na ruskim nuklearnim skladištima, kao i kako preventivno djelovati u slučaju njihova lansiranja. Učinkovitost je čak 97-98 posto. Zato se Putin neće usuditi. Osim toga, oko njega je još dovoljno racionalnih ljudi koji znaju kakav bi bio ishod ako bi se takvo što i dogodilo – zaključuje Gordan Akrap.

(Slobodna Dalmacija)