Kineski predsjednik Xi Jinping ušao je u nedjelju u Veliku dvoranu u Pekingu kako bi otvorio samit Komunističke partije i izložio svoju viziju za narednih pet godina. Njegov govor je u više od 104 minuta dao naznake onoga što se sprema u narednih pola decenije, piše Blic.rs.

"Nije bilo bombi. Njegovo obraćanje odalo je počast partijskim dostignućima pod njegovom vladavinom u posljednjoj deceniji i obećalo da će ih biti još. Agresija u inostranstvu i kontrola kod kuće ostaju srce tih planova", navodi "Guardian".

Okružen partijskim starješinama, najstarijim od njih 105-godišnjim Song Pingom, on je predstavio viziju kontinuiteta iako je Kinu udaljio od kolektivne vladavine za koju je većina njih radila. Xiev govor će detaljno ispitati analitičari koji prate put Kine i kineski zvaničnici za koje će tekst biti obavezna studija.

Hong Kong i Tajvan

Jedan od najratobornijih dijelova Xijevog govora odnosio se na Hong Kong i Tajvan. Xi je pohvalio intervenciju KPK u Hong Kongu, napad koji je pokrenut uz podršku lokalnih propekinških elita, usmjeren na prodemokratske zagovornike i političko neslaganje.

"Postigla je veliku tranziciju od haosa do upravljanja .Zahvaljujući ovim potezima, u Hong Kongu je zaveden red, što predstavlja preokret na bolje u regionu", rekao je Xi. U znak sve većeg fokusa na Tajvan, Xi je pokrenuo "tajvansko pitanje" mnogo ranije u gotovo dvosatnom govoru nego u dva prethodna navrata kada je otvorio partijski kongres (2017. i 2012.).

Xi nije napravio nikakvu značajnu promjenu u odnosu na dugoročnu poziciju Pekinga da Kina traži "mirno ujedinjenje" sa Tajvanom, ali će upotrijebiti silu ako bude potrebno.

Koristio je agresivan jezik kako bi napravio jedva prikriveni napad na "miješanje SAD".

"Rješavanje tajvanskog pitanja je stvar Kineza, to je stvar koju moraju da riješe Kinezi", poručio je Xi.

U dužem izvještaju o radu partijskog kongresa kaže se da je "ponovno ujedinjenje" i dalje uslov za Xiev san o "velikom podmlađivanju" kineske nacije, koji on namjerava da završi do 2049.

Ekonomija

Kineski ekonomski rast, koji je bio enormno ubrzan decenijama, počeo je dramatično da usporava, ostavljajući zvaničnike zabrinutim zbog socijalnih nemira i i u nastojanjima da preusmere fokus na kvalitet rasta.

Jedan od tema Xijevog govora je veliki jaz u nejednakosti u Kini, uz obećanje da će pojačati regulaciju o raspodjeli prihoda i akumulaciji bogatstva.

Kako su američke sankcije i ograničenja kineskoj tehnološkoj proizvodnji počela da važe, Xi je također obećao inovacije i ulaganja u ključne tehnološke oblasti kako bi "postigao veće samopouzdanje".

Ali Xi je udvostručio jedan od najvećih privremenih pokretača kineskih ekonomskih nedaća, njenu posvećenost njegovoj politici nulte tolerancije na koronu. To je značilo da je zadržao je kineske granice gotovo zapečaćenim dok se ostatak svijeta ponovo otvarao, a nasumična zatvaranja su osakatila poslovanje preko noći.

On je sada pohvalio kineski "svestrani narodni rat protiv virusa" kao uspjeh koji je zaštitio zdravlje i bezbjednost ljudi u najvećoj mogućoj mjeri.

Korupcija

Xijeva antikorupcijska kampanja dovela je do toga da su milioni zvaničnika bili pod istragom, a mnoge visoke ličnosti kažnjene ili zatvorene zbog optužbi za korupciju.

Smatra se da je obračun popularan među građanima kojima je dosadilo sveprisutno podmetanje – iako je praktično nemoguće sprovesti tačne ankete o ovakvim pitanjima u Kini. Pogodno za Xija, neke od meta su sadašnji ili potencijalni politički rivali.

Xi je rekao da je kampanja koja se vodi kada je riječ o borbi protiv korupcije "bez presedana u našoj historiji" i da će se nastaviti.

"Korupcija je najveći rak koji šteti vitalnosti i borbenoj efikasnosti stranke, a antikorupcija je najtemeljnija samorevolucija. Sve dok postoji tlo i uslovi za korupciju, borba protiv korupcije neće stati ni na trenutak.

Vanjska politika

Xi se u ovom govoru nije osvrnuo ni na jednu pojedinačnu naciju, čak ni uz intenzivan međunarodni interes za odnose Kine sa Rusijom i njen potencijalni uticaj na rat u Ukrajini.

Ali ono što nagovještava da će Xi vjerovatno nastaviti sa agresivnom, ekspanzionističkom vanjskom politikom, je njegovo veličanje rastućeg globalnog utjecaja Kine.

"Kineski međunarodni utjecaj, privlačnost i moć da oblikuje svijet značajno su porasli. Iako suočeni sa drastičnim promjenama u međunarodnom pejzažu, zadržali smo čvrstu stratešku riješenost i pokazali borbeni duh", rekao je on.

Xi je također je upozorio druge zemlje da se ne miješaju u međunarodne sporove koje Kina smatra unutrašnjim pitanjima.

On, međutim, nije pomenuo jedno od međunarodno najspornijih pitanja svog mandata: vladinu politiku vjerske, društvene i kulturne represije u Xindjangu, za koju UN kažu da je vjerovatno zločin protiv čovječnosti.

Možda jedino relevantno pominjanje ove teme bila je posvećenost „principu da religije u Kini moraju biti kineske po orijentaciji“ – politika sekularizacije i vjerskog ugnjetavanja koja se primjenjuje na nekoliko regiona, uključujući Tibet i unutrašnju Mongoliju.

Okolina

Kina je veoma osjetjiva na klimatske promjene i zagađenjem budući da ima 6 posto globalnih rezervi vode i 20 posto svjetske populacije.

Saniranje štete koju su nanijele decenije vrtoglavog ekonomskog rasta bio je jedan od glavnih ciljeva politike Kine tokom Xijeve decenije na vlasti. Kina je obećala da će dostići vrhunac emisija ugljenika do 2030. godine i biti neutralna do 2060. godine, a također je mnogo investirala u obnovljive izvore energije.

Xi je obećao zaštitu životne sredine i promovisanje zelenog načina života.

"Moramo imati na umu da moramo održavamo harmoniju između čovječanstva i prirode kada planiramo svoj razvoj", naveo je Xi.

U svom govoru predsjednik je obećao da će Kina podržati industriju sa niskim sadržajem ugljenika, obezbijediti očuvanje svojih raznovrsnih ekosistema, nastaviti "energetsku revoluciju" i promovisati "čistu i efikasnu upotrebu uglja".