Čelnici članica Evropske unije će danas i sutra u Bruxellesu pokušati postići kompromis oko prijedloga o ograničenju cijene plina, što je trenutačno najkontroverznije pitanje u sklopu napora za obuzdavanje rasta cijene energenata, piše Jutarnji list.

Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel u pozivnom je pismu šefovima država ili vlada EU potvrdio da će centralna tačka dnevnog reda biti energetska kriza te pozvao da se mora djelovati s najvećom hitnošću.

"Konkretno, moramo imperativno intenzivirati naša tri smjera djelovanja: smanjenje potražnje, osiguranje sigurnosti opskrbe i obuzdavanje cijena", napisao je Michel.

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković na ovom će summitu biti među većinom lidera koji se zalažu za ograničenje plina, ali s druge strane je Njemačka koja zasad ne popušta i protivi se toj ideji. Njemačkoj je sigurnost opskrbe važnija od cijene, jer ima novca, ali druge zemlje smatraju da je cijena nerealna te da nije odraz stanja na tržištu, nego više rezultat zloporabe situacije. Čak 15 država članica želi ograničiti cijenu koju bi EU mogla plaćati za uvezeni plin.

Evropska komisija, koja stalno pokušava postići ravnotežu između zemalja članica, nije izravno predložila ograničenje cijene plina, ali je ostavila otvorenu i tu mogućnost. Stav Njemačke bit će ključan, a Berlin je pod pritiskom jer je odluka njemačke vlade o financijskom paketu od čak 200 milijardi eura za pomoć građanima i tvrtkama izazvala bijes ostatka EU. Takva financijska injekcija Njemačke može samo povećati cijenu na tržištu te otvara i pitanje kršenja pravila tržišnog natjecanja u EU jer će njemačke tvrtke biti u prednosti u odnosu na kompanije iz drugih zemalja Europske unije.

Lideri EU razmotrit će nekoliko prijedloga o smanjenju cijene energenata. Jedan od njih je takozvani privremeni koridor za smanjenje cijene plina za korištenje u proizvodnji električne energije.

Jedna od ideja za nabavu plina i drugih energenata povoljnije jest i ona o zajedničkoj nabavi. Zemlje partneri sa Zapadnog Balkana i iz istočnog partnerstva moći će se pridružiti toj zajedničkoj nabavi. EU želi pomoći i partnerima kako bi diverzificirali izvore nabave plina i električne energije.

Od drugih tema ovog summita, najvažnija je ruska agresija na Ukrajinu. Prema nacrtu zaključaka pripremljenih za usvajanje na ovom summitu, lideri EU ponovit će da će EU "nastaviti pomagati Ukrajini koliko god bude potrebno".

Pozvat će i Međunarodni kazneni sud (ICC) sa sjedištem u Haagu na istragu i procesuiranje odgovornih za ratne zločine počinjene tokom ruske agresije na Ukrajinu. Razmatrat će se i daljnje pooštravanje sankcija protiv Rusije.

Na dnevnom su redu i odnosi s Kinom te situacija u Iranu i sankcije protiv te države zbog kršenja ljudskih prava.

O svim tim pitanjima čelnici zemalja članica EU donijet će samo političke smjernice na osnovi kojih će tijela Europske unije usvojiti formalne odluke.