Prema podacima Vanjskotrgovačke komore BiH, koji su ustupljeni "Nezavisnim novinama", u devet mjeseci ove godine uvezeni su nafta i naftni derivati ​​za 2.235.180.486 KM.

“Nakon nafte, najviše je uvezeno aluminijuma u sirovim oblicima za 944.894.283 KM, pa kamenog uglja i sličnih krutih goriva od kamena za 793.017.190 KM, automobila i drugih motornih vozila za 608.335.216 KM te lijekova za 452.116.411 KM. Vodećih pet uvoznih tarifa čini 23% ukupnog uvoza", navodi se u podacima.

Sa druge strane, u devet mjeseci ove godine izvezena je električna energija u vrijednosti 904.087.387 KM.

"Slijedi izvoz aluminija u sirovim oblicima za 755.437.097 KM, auto-sjedala za 470.105.058 KM, konstrukcija - osim montažnih zgrada za 463.192.942 KM te izolovane žice za 462.782.943 KM. Vodećih pet izvoznih tarifa čini 22% ukupnog izvoza “, stoji u podacima.

Kako se ističe, ostvareni obim razmjene je oko 35,4 milijarde KM, što je više za 9,5 milijardi ili 36,58% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

"Uvoz je oko 21,6 milijardi KM, a izvoz 13,8 milijardi KM. Uvoz je povećan za oko šest milijardi ili 38,51%, a izvoz za oko 3,5 ili 33,68%. Poredeći s istim razdobljem prethodne godine , povećan je i uvoz i izvoz. Rast uvoza je viši od rasta izvoza, pa je povećan spoljnotrgovinski deficit za oko 2,5 milijardi KM, pa zaključno u rujnu ove godine iznosi oko 7,7 milijardi KM. Smanjena je i pokrivenost uvoza izvozom za 2,3% i iznosi 64,2%", pojašnjava se u podacima.

Najznačajnije zemlje po obimu razmjene su Hrvatska, Srbija, Njemačka, Italija, Slovenija i Austrija.

"Ukupan obim razmjene sa ovim zemljama je 23,1 milijarda KM ili 65,25%, što čini skoro 2/3 ukupnog obima razmjene. Suficit u razmjeni je ostvaren s Austrijom 121,6% i Njemačkom 102,53%, dok je deficit sa Italijom 93,09%, Slovenijom 65,16%, Srbijom 60,64% i Hrvatskom 50,32%", piše u podacima.

Stručnjak za energetiku Almir Bečarević je za "Nezavisne novine" istakao da ovi podaci pokazuju kako su energetski ključevi u spoljnotrgovinskoj razmjeni te da će iu narednom periodu biti takvi.

"Možemo očekivati da će Bosna i Hercegovina i najviše potrošiti, ali i najviše zaraditi u narednom periodu kada se uzmu u obzir energenti. Svi moramo biti svjesni činjenice da su nafta i gas drastično poskupjeli i da se veliki novac izdvaja za njih, posebno uzimajući u obzir da od 1. novembra počinje zabrana uvoza ruske nafte u Srbiju iz koje smo mi kupovali velike količine. To vodi do toga da će Srbija na otvorenom tržištu kupovati naftu, vjerovatno iz Iraka, koja će sigurno biti skuplja, što bi moglo povećati cijene i kod nas. Sa druge strane, dobra stvar za nas je što je povećana cijena električne energije na svjetskom tržištu, te naše elektroprivrede od izvoza ubiru velike profite i samim tim ne povećavaju cijene struje za naše građane. Sa jedne strane imamo veoma zategnutu situaciju i ne znamo kakva će biti situacija u vezi sa cijenama nafte u zimskom periodu, a sa druge dobru, da nam cijene struje ostaju iste", objasnio je Bečarević.