Ukrajinskom kontraofanzivom na Herson počela je presudna bitka koja bi, u ovisnosti od ishoda, mogla značiti prekretnicu u ratu u Ukrajini budući da je ova oblast od strateške važnosti kako za agresora tako i za branitelja.

Ukrajinci su već zaposjeli nekoliko sela i putnih komunikacija, prišli na 30 kilometara od centra Hersona i tu se zaustavili da bi prikupili dodatne snage za odlučni proboj. Britanski obavještajci tvrde da Rusi razmatraju mogućnost velikog povlačenja svojih trupa zapadno od rijeke Dnjepar i pri tome se pozivaju na izjavu komandanta Združene komande Ruske vojske u Ukrajini, generala Sergeja Surovikina da je stanje na tom dijelu ratišta vrlo napeto.

S obzirom na to da su Ukrajinci uništili ili zapriječili glavne puteve i time otežali opskrbu ruskih trupa, Britanci smatraju da bi ključni izazov bilo rusko izvlačenje trupa i opreme preko Dnjepra koji je širok 1.000 metara.

S obzirom na to da su mostovi preko ove rijeke znatno oštećeni, Rusija će se vrlo vjerojatno morati oslanjati na pontonsko premoštavanje ove rijeke.

Iz Moskve poručuju da oni na važnim kotama artiljerijom odbijaju napade Ukrajinaca i ne dopuštaju oklopno-mehaniziranim formacijama i pješadiji dalji prodor, ali je neizvjesno koliko će održati postojeću crtu bojišnice.

U Kremlju su svjesni da bi, ako izgube Herson, mogli izgubiti rat, pa poručuju da je Ruska vojska ušla u taj grad da bi tu ostala, pa makar morala voditi ulične borbe, zbog čega se ovih dana, kako oni ističu, vrši preventivna evakuacija građana. Herson je prije rata imao više od 300.000 žitelja, ali mnogi od njih izrazili su protivljenje ruskoj okupaciji.

Zašto je južni dio Ukrajine Rusima od posebnog strateškog značaja?

Zbog toga što je Hersonska oblast jedini kopneni koridor krimskog poluotoka sa Donbasom i ako bi se to prekinulo, Krim bi bio odsječen i ostao bez pitke vode kojom se snabdijeva iz rijeke Dnjepar. Sa oko 28.500 kvadratnih kilometara, ova oblast velika je skoro kao Belgija, a izlazi na dva mora - Azovsko na istoku i Crno more na zapadu u koje su ulijeva rijeka Dnjepar. Ukrajina je 2014. pregradila sjevernokrimski kanal, nakon što je Rusija anektirala krimski poluotok, pa je većina opskrbe Krima svježom vodom prekinuta, što je uzrokovalo nestašicu vode u toj regiji. Otuda je jedna od prvih meta ove ruske vojne invazije bila deblokada tog plovnog puta i obnavljanje vodoopskrbe Krima.

Rusija je to mogla uraditi jer je 4. ožujka, dakle, u prvim danima agresije, relativno brzo okupirala kompletnu Hersonsku oblast i do danas je nejasno kako se to dogodilo bez adekvatnog otpora. Nekad će se, možda, analizirati da li je tome doprinio faktor iznenađenja ili nespremnosti, ali to je svakako jedno od bolnih pitanja za kijevsku vladu, pa se taj propust sada pokušava ispraviti probojem u Herson.

Ministarstvo obrane Ruske Federacije, kako prenosi moskovska novinska agencija Ria Novosti, saopćilo je da će se Herson braniti “aktivnom obranom”, a to treba tumačiti ne samo kao uporno držanje određenih položaja nego i kao izgovor da na drugim dijelovima Ukrajine upotrebom dalekometnog topništva i višecijevnih bacača raketa uništavaju energetsku i vodnu infrastrukturu Ukrajine i masovno ubijaju civile. Nadaju se da će ukrajinska kontraofanziva jenjavati kad njene formacije i gradovi ostanu bez električne energije i vodosnabdijevanja.

Zbog uništavanja objekata za proizvodnju struje od 20. listopada uvedene su redukcije u cijeloj Ukrajini, a prijeti opasnost da ta zemlja bude u totalnom mraku. Na teritoriju Ruske Federacije još nema ovih restrikcija, ali ruski predsjednik Vladimir Putin uvodi sve strožije sigurnosne mjere unutar zemlje, dok je u četiri regije -  Luganjsku, Donjecku, Zaporožju i Hersonu, koje je nedavno anektirao - proglasio ratno stanje.

Baš bi bilo dobro kad bismo znali kako bi na ovu rusku agresiju reagirao poznati glumac i reditelj Sergej Bondarčuk (1920. - 1994.) koji je rođen u selu Bilozerka blizu Hersona, a često je isticao da su Ukrajinci i Rusi braća. Sada se to bratstvo potpuno raspalo.

(Oslobođenje)