Novi saziv Predsjedništva BiH zvanično je počeo četvorogodišnji mandat. Sudeći prema govorima, svi spremni na saradnju, a ciljevi isti kao i godinama unazad - dovesti BiH u Evropsku uniju, raditi za dobro građana naše zemlje. No, nekima je bilo važno naznačiti da će, uz građane BiH, brinuti i za one iz RS-a.

Građani, ipak, skeptični - samo će se svađati, kažu.

Ni analitičari nisu baš optimistični. Povjerenja u slogu članova Predsjedništva BiH i promjene na političkom polju baš i nema.

“Teško je očekivati neku veliku slogu, ali ono u šta sam siguran - da je jedina pozitivna promjena izbor Denisa Bećirovića u Predsjedništvu BiH. Što se ovo drugo dvoje tiče, tu se ne može previše očekivati”, kaže za FTV analitičar Žarko Papić.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra kako je teško očekivati da se postojeći animoziteti preko noći izbrišu. Dodaje kako su dosadašnje politike bile destruktivne i da smo, zapravo, iz najava aktuelnog predsjednika RS-a vidjeli ko će upravljati članom Predsjedništva BiH iz tog entiteta: “Dominantna je antikomšićevska tendencija koja je prisutna kada se radi o Predsjedništvu BiH. Vidjeli smo da je Milorad Dodik rekao da on nije izabran legitimni predstavnik naroda u čije ime obavlja tu funkciju, a isto tako znamo i da je to stajalište i HDZ-a BiH”.

Milorad Dodik je, tako, konstituirajuću sjednicu i napustio tokom Komšićevog obraćanja, no njegov mandat i pojedini analitičari smatraju opstruirajućim.

“Glavna karakteristika ovog novoizabranog Predsjedništva BiH jeste, nažalost, činjenica da je to četvrto po redu krnje Predsjedništvo koje imamo u historiji Bosne i Hercegovine - zato što dva konstitutivna naroda, Bošnjaci i Srbi, jesu izabrali svoje legitimne predstavnike, treći narod - Hrvati nisu izabrali svog legitimnog predstavnika”, navodi beogradski politički analitčar Milan Sitarski, inače blizač Čovićevom HDZ-u.

Ipak, Komšić i Bećirović sličnom su se retorikom obratili javnosti. Utjecaj komšijskih zemalja na procese u BiH treba smanjiti i ići ka Evropskoj uniji. Željka Cvijanović s jedne strane za Evropsku uniju, ali i za gradnju mostova saradnje sa komšijama, uz želju da BiH učestvuje i u Berlinskom procesu i u Otvorenom Balkanu. Za jedne to dvoje je nespojivo, drugima veoma slično.

“Meni se čini da ta dva procesa ne mogu teći paralelno i smatram da će se negdje Bosna i Hercegovina morati opredijeliti, koja je za sada više fokusirana na Berlinski proces. To je bilo na neki način isticanje spremnosti za saradnju za Otvoreni Balkan, koja potječe zato što je i sama inicijativa potekla iz Srbije”, podsjeća Topić.