Parlamentarna skupština NATO-a osim što je u usvojenoj rezoluciji savjetovala države da proglase Rusiju terorističkom državom, kroz dokument se osvrnula i na situaciju u Bosni i Hercegovini.

"Pozivamo države da pojačaju političku i praktičnu, uključujući vojnu podršku kandidatima za NATO i partnerima koji su izloženi ruskom pritisku i pokušajima zastrašivanja, naročito Bosna i Hercegovina, Gruzija i Moldavija", poručili su.

S tim u vezi, Parlamentarna skupština NATO-a savjetovala je državama da na vrijeme provedu "Prilagođene mjere podrške" koje su usvojene u junu 2022. godine na samitu u Madridu, a koje propisuju upravo poboljšanje odbrambenih sposobnosti Gruzije, Moldavije te Bosne i Hercegovine.

U kontekstu proširenja NATO-a, Parlamentarna skupština su pozdravili aktivnosti koje su vezane za ulazak Švedske i Finske u Alijansu, ali su se osvrnuli i na put BiH ka ovoj organizaciji.

"Pozdravljamo poziv Finskoj i Švedskoj da se pridruže Alijansi, a koji je ratificiran od skoro svih parlamenata država članica. Ponavljamo i nepokolebljivu podršku politici otvorenih vrata NATO-a i euroatlantskih integracija Ukrajine, Gruzije te Bosne i Hercegovine", saopćili su.

Naglašeno je kako se mora pružiti podrška izgradnji i otpornosti zemalja.

"Pozivamo države da pojačaju podršku ugroženim partnerima, BiH, Gruziji i Moldaviji te da im pomognu u izgradnji njihovog integriteta i otpornosti, razvoju sposobnosti i održavanju političke nezavisnosti, te da nastave podržavati euroatlantske integracije Gruzije i Bosne i Hercegovine", poručili su u rezoluciji iz Parlamentarne skupštine NATO-a.

Inače, Parlamentarna skupština NATO-a osnovana je 1955. godine i služi kao savjetodavno tijelo i međuparlamentarna organizacija za države članice NATO-a te na neki način predstavlja sponu između vojnopolitičke organizacije i parlamenata članica.

Kao i druge rezolucije, ni ova nije obavezujuća za članice, ali služi kao preporuka za dalje djelovanje.

(Klix.ba)