Entitet u Bosni i Hercegovini Federacija Bosne i Hercegovine više je nego izvjesno do 2. decembra, kada ističu svi rokovi od 30 dana za konstituiranje vlasti na svim razinama u Bosni i Hercegovini neće dobiti novi Dom naroda.

Naime, kantoni u Federaciji BiH nisu ni blizu završetka procesa izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH. Iako bi Dom naroda Parlamenta FBiH trebao biti gornji dom, odnosno zakonodavno tijelo koje predstavlja narode u Bosni i Hercegovini – Bošnjake, Srbe i Hrvate, kao i ostale političke stranke po kantonima vrše kalkulacije kako da dođu do što većeg broja delegata u klubovima naroda, te tako osiguraju većinu za izbor izvršne vlasti u Federaciji BiH.

Najveća borba traje za Klub bošnjačkog naroda Doma naroda Parlamenta FBiH, kako bi se od 23 delegata koliko po izmjenama Izbornog zakona BiH, odnosno amandmanima na Ustav FBiH koje je nametnuo visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt broje klubovi konstitutivnih naroda osiguralo njih najmanje 12 za većinu.

U skladu s tim po kantonima traje borba za svaki glas, odnosno zastupnika kako bi se izborilo jedno mjesto više u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Borba je i unutar Kluba hrvatskog naroda, dok još uvijek nije jasno da li će se u cijeloj Federaciji BiH, odnosno u svih deset kantona moći izabrati svih 23 delegata iz srpskog naroda u Klub tog naroda Doma naroda Parlamenta FBiH.

Ostaje i da se vidi kako će se, odnosno da li će biti nužna preraspodjela po kantonima i za izbor 11 delegata iz kategorije ostalih u Dom naroda Parlamenta FBiH.

Inače, prema izmjenama Izbornog zakona BiH, odnosno amandmanima na Ustav FBiH visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta Dom naroda Parlamenta FBiH broji ukupno 80 delegata/izaslanika, odnosno po 23 u klubovima Bošnjaka, Srba i Hrvata, te 11 iz kategorije ostalih.

A borba za većinu u klubovima naroda posebno bošnjačkog i hrvatskog naroda ne traje samo zbog izvršne vlasti u FBiH nego i zbog toga što klubovi ta dva naroda biraju po pet delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH u Klub bošnjačkog i Klub hrvatskog naroda.

Od omjera i tih snaga, odnosno onoga ko će imati najmanje po tri delegata ovisi i formiranje većine na razini Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, što u velikoj mjeri može uticati i na uspostavu parlamentarne većine na razini institucija BiH.

Kako bilo da bilo u konačnici Dom naroda Parlamenta FBiH tako brzo još neće biti uspostavljen. To prvenstveno iz razloga što nakon što se ovjere kandidacijske liste za izbor delegata iz kantona u Dom naroda Parlamenta FBiH kantonalne skupštine trebaju obaviti o njima i to tajno glasanje nakon čega, ako je sve uredu, Centralna izborna komisija BiH utvrđuje rezultate izbora za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.

No, da bi se potvrdili izbori za Dom naroda Parlamenta FBiH nužno je da proces okončaju svi kantoni u Federaciji BiH.

Tek tada, nakon što se okonča prvi krug izbora u svim kantonima za Dom naroda Parlamenta FBiH, CIK BiH može pristupiti eventualnom drugom krugu koji podrazumijeva preraspodjelu mandata po kantonima, odnosno izbor nedostajućih delegata u klubovima naroda ili iz kategorije ostalih.

A tek kada se konstituiše Dom naroda Parlamenta FBiH može da započne procedura izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH, koji opet tek kada budu izabrani predlažu novog mandatara za sastav nove federalne Vlade.

Stoga je sasvim jasno da su gromoglasno najavljeni rokovi za uspostavu vlasti u roku od 30 dana po odredbama visokog predstavnika u BiH samo oni napisani na papiru.

Da je tako najbolje se vidi i iz činjenice da je veoma mali broj kantona u Federaciji BiH do sada i izabrao rukovodstvo kantonalnih skupština. A konstituirajuća sjednica kantonalne skupštine smatra se okončanom tek nakon što se izabere novi predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućih kantonalnih zakonodavnih tijela.

Umjesto toga političke stranke pribjegavaju vještom triku pa obično nakon verifikacije mandata novim zastupnicima prekidaju konstituirajuće sjednice i svaki puta kada se zakaže novo zasjedanje to zapravo bude nastavak konstituirajuće sjednice, što se često zloupotrebljava, pa takvo stanje može trajati dugo.

Tako će, samo dan pred istek svih rokova, 1. decembra biti održana i konstituirajuća sjednica i to Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, na kojoj vjerovatno neće biti izabrano novo rukovodstvo doma.

No, čak i tamo gdje su izabrani predsjedavajući i njihovi zamjenici u kantonalnim skupštinama, poput Zeničko-dobojskog i Bosanskopodrinjskog kantona upitno je kako će u konačnici to stanje imati rasplet, odnosno da li je bilo povrede Ustava FBiH i poslovnika i da li će izbore trebati ponoviti ili korigovati.

Dakle na sceni je puka borba za vlast i zauzimanje što više pozicija na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, dok su interesi naroda, građana, kao i rokovi, a samim tim i vladavina prava u drugom planu.

(Anadolija)