Marinko Čavara (HDZ) imenovan je za dopredsjedavajućeg Predstavničkog doma Paralmenta Bosne i Hercegovine, a Milorad Dodik (SNSD) za predsjednika entiteta Republika Srpska iako su obojica na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država. Dodika su izabrali građani BiH, a Čavaru na tu poziciju HDZ i stranke "Osmorke", izuzev Sabine Ćudić iz Naše stranke, koja je glasala protiv. S obzirom na to da ima veliki utjecaj na formiranje vlasti u BiH, stav o izboru osoba s crne liste zatražili smo i od Ambasade SAD-a u BiH.

“Razočarani smo imenovanjima i izborom sankcionisanih pojedinaca na rukovodeće pozicije”, kazali su za N1 kratko, ali jasno iz američke ambasade u BiH.

Uputili su nas i na to da nam nadležne institucije daju odgovore na ova pitanja, a upravo su te institucije poput Parlamenta BiH mogle osporiti Čavarin izbor na način da mu uskrate podršku za imenovanje, odnosno, Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) je također mogla izglasati nepovjerenje Miloradu Dodiku.

Međutim, do toga nije došlo pa su tako ove institucije i njihovi predstavnici dopustili da na visokim pozicijama u BiH budu osobe sa crne liste.

Podsjetimo, Čavara je završio na američkoj “crnoj listi” zbog blokada oko formiranja Vlade Federacije BiH i imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH, međutim, on je komentarisao tu odluku SAD-a upitavši čega bi se trebao stidjeti.

“Zašto bih se stidio bilo čega. Nije imenovana Vlada FBiH jer nije bilo političkog dogovora”, kazao je Čavara u replici kolegi u Parlamentu FBiH i rekao da nije on taj koji je onemogućavao rad izvršne vlasti u FBiH i da je to politički proces i dogovor svih strana.

Čavara je stavljen na listu i zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i sada Republike Srpske godinama je na američkoj crnoj listi. Sankcije su mu uvedene 2017. godine zbog nepoštivanja odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o zabrani organizovanja referenduma.

Kasnije su mu te sankcije proširene, zbog, kako su naveli “destabilizirajuće koruptivne aktivnosti Dodika i pokušaja urušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma, što motivirano vlastitim interesom, ugrožava stabilnost Bosne i Hercegovine i cijele regije”.

Ipak te višegodišnje sankcije Dodika nisu ni na trenutak “zabrinule”, ali ga isto tako nisu spriječile ni da obnaša visoke funkcije pa je tako prethodni mandat člana Predsjedništva BiH zamijenio četverogodišnjim mandatom predsjednika RS.