Pad cijena naftnih derivata za sada nije vodio korekciji cijena svih namirnica koje su u proteklom periodu poskupljivale na bosanskohercegovačkom tržištu.

Da i druge varijable utiču na cijene na tržištu, potvrdilo je Federalno ministarstvo trgovine, ali i drugi sagovornici "Slobodne Bosne" navodeći da na cijene utječu i cijene energenata itd.

Ipak, pojedini tržni centri i pumpe uprkos propisanim inspekcijskim kaznama neopravdano su isticali više cijene osnovnih životnih namirnica i goriva, stoga nas je zanimalo da li je na tržištu baš sve moralo ovoliko poskupiti, a odgovore smo potražili od ekonomiste Admira Čavalića.

"Teško je procjeniti u vezi zloupotreba pri rastu cijena. Činjenica je da imamo/ili smo imali inflaciju, probleme u globalnim lancima snadbijevanja, krizu sa energentima i slično. Međutim, već par mjeseci se anticipira usporavanje ekonomske aktivnosti, recesija, tako da možda nije bilo potrebe za rast cijena određenih proizvoda poput hljeba. Na to sam upozoravao prije par sedmica kada je tema bila aktuelna. Istina, samo par ponuđača je diglo cijene i to je dobro jer pokazuje da ipak postoji konkurencija na tržištu. Sasvim je izvjesno da će doći do pada cijena finalnih proizvoda i posljedično usluga u narednim mjesecima - ceteris paribus. Pad cijena energenata vodi manjim transportnim i drugim troškovim proizvodnje. Sa druge strane rast kamatnih stopa deprimira ponudu i potražnju. Stvaraju se pretpostavke za okončanje ili u najgorem slučaju značajno usporavanje inflacije", procijenio je Čavalić.

Čavalićeve prognoze za narednu godinu su optimistične.

"Očekuje se pad inflacije i to je sasvim realna prognoza. Dakle, pad cijena finalnih proizvoda i usluga. Sa druge strane, moguće je očekivati usporavanje domaće ekonomije i to zbog globalnog usporavanja ili recesije. Posljedično, neće biti 'budžetske komocije' kao što je to bio slučaj ove godine", smatra Čavalić.

(S. H.)