Treće švedsko predsjedavanje Evropskom Unijom, koje počinje 1. januara, bit će prema svemu sudeći i najizazovnije za tu nordijsku zemlju, a moglo bi se pretvoriti i u veliki gubitak vremena požele li probleme stvarati tamošnji euroskeptični radikali. Naime, evropska institucijska arhitektura daje predsjedavajućoj zemlji priliku da postavlja evropsku političku agendu, a ovaj put to bi mogli iskoristiti Švedski demokrati (SD), koalicijski partner premijera Ulfa Kristerssona, i zadati glavobolje Bruxellesu u trenucima kada mu je prijeko potrebno jedinstvo i efikasnost.

Švedski premijer Kristersson najavio je prioritete švedskog predsjedanja početkom decembra poručujući da EU znači "mir, pomirbu, trgovinu, susret naroda i slobodu kretanja". Šef Švedskih demokrata, koji formalno nisu ušli u vladu, ali su sporazumom osigurali utjecaj na odluke o glavnim političkim pitanjima, imao je drugačiji ton. "Suradnja švedske vlade s Europskom Unijom je naivna i samoranjavajuća. Svaka nacija u Europi ima pravo biti gospodar u vlastitoj kući", poručio je Jimmie Åkesson na istoj sjednici parlamenta.

Jačanje sigurnosti

U fokusu švedskog predsjedavanja bit će jačanje sigurnosti evropskih građana, borba protiv prekograničnog kriminala i klimatskih promjena, migracije, snaženje evropske konkurentnosti i zaštita temeljnih vrijednosti Europske Unije.

Trenutak u kojem Stockholm preuzima kormilo izuzetno je osjetljiv –  ključa ekonomska kriza, koja naročito pogađa Stari kontinent, cijene energenata divljaju kao i inflacija, stari problemi gomilaju se neriješeni. Dok su evropski diplomati ranije ove godine s olakšanjem gledali prema švedskom rukovođenju, izbori u rujnu, na kojima su švedski desničari ostvarili povijesni uspjeh – i uzeli gotovo 20 posto glasova – poljuljali su pouzdanje u to da će pregovori o cijelom nizu važnih pitanja glatko teći u godinu kada ističe mandat ovog saziva Evropskog parlamenta.

Lars Danielsson bit će glavni švedski pregovarač na čelu tima od 200 ljudi koji će raditi na finalizaciji nekoliko desetaka zakona među kojima su neki od ključnih političkih paketa. Ima svega: od nastavka podrške Ukrajini, reforme sustava za migracije i azil odnosno donošenje Europskog migracijskog pakta, liberalizacije europske trgovine u trenutku kada Sjedinjene Države donose protekcionističke zakone, reguliranja farmaceutskog sektora, jačanja sigurnosti djece na internetu, mjera za "čišće" automobile i zaštite šuma, važne tema za Švedsku.

Diplomati u Bruxellesu zabrinuti su da bi Švedski demokrati (SD), koji pokazuju naklonost prema Mađarskoj, mogli stvarati probleme. Slično vrijedi i za klimatsku politiku jer među članovima Švedskih demokrata mnogi su poricatelji klimatskih promjena.

Uoči švedskog predsjedavanja vjerovalo se da bi švedska diplomacija mogla odraditi dobar dio posla kako bi migracijski pakt bio finaliziran za nadolazećih španjolskog i belgijskog predsjedanja i prije novih izbora za EP. Od 2019. za evropsku migracijsku politiku u Bruxellesu nadležna je upravo Šveđanka Ylva Johansson iz Socijaldemokratske stranke koja je u rujnu izgubila vlast.

Azilantska politika

No, švedski diplomati u Bruxellesu uvjeravaju svoje kolege da će se predsjedanje voditi iz Bruxellesa, a ne iz Stockoloma, piše Politico dodajući kako "nisu svi umireni" tim izjavama. "Naravno da baš kao i u unutarnjoj politici, SD vjerojatno želi imati utjecaj na ključne evropske politike", komentirala je za Politico i Ann-Cathrine Jungar, politologinja sa Sveučilišta Sodertörns u Stockhomu. "Oni imaju moć srušiti Kristerssonovu vladu. Švedska će se s njima pridružiti zemljama poput Poljske, Mađarske i Italije koje su protiv izbjeglica i migracija. Pitanje migracija je najbolji primjer novopronađenog utjecaja europskih desničara", smatra profesor sa Sveučilišta u Karlstadu Tobias Hübinette.

Bruxelles je u procesu ambicioznog reformiranja migracijske i azilantske politike, a zemlje članice po tom su pitanju podijeljene, ugrubo na južne zemlje, prve na ruti migranata i pod najvećim pritiskom, sjeverne, u koju spada i Švedska, te istočne zemlje koje su ranije odbijale prijedloge o prihvatnim kvotama. Očekuje se da bi se Åkesson i njegova stranka mogli usprotiviti europskoj politici podjele odgovornosti, koju traže zemlje evropskog juga, i na taj način prolongirati dogovor. "Prije se rješenje činilo kompliciranim, sada se čini nemogućim", kazao je za Politico jedan diplomat iz središnje Europe.

Drugo pitanje po kojem bi Švedski demokrati mogli stvarati probleme je pitanje vladavine prava u čijem je središtu Mađarska i njezin vođa Viktor Orban. Evropska unija je zbog autoritarnog stila vladavine za Mađarsku kazala da je više ne može računati pod demokraciju.

Jessika Roswall, švedska ministrica za Evropu koja je dio Danielssonova tima, izjavila je da zasad ne vidi znakove da bi Švedski demokrati mogli stvarati probleme. "Čak i ako ne mislimo jednako, dijelimo ambiciju da postanemo važna zemlja unutar Unije", izjavila je Roswall.

Međutim, komentari Švedskih demokrata ne ulijevaju povjerenje kod velikog dijela europskih političara. Åkesson je sredinom novembra govoreći u Riksdagu priznao da Švedska kao mala zemlja ovisna o izvozu mora sarađivati sa susjedima, ali i kazao da to ne znači gomilanje moći u Bruxellesu. "To nije isto kao davanje više moći birokratima drugih zemalja koje niti biramo niti ih možemo izbaciti", rekao je tada Åkesson.