Prvog januara Hrvatska ulazi u šengenski prostor. Koje izazove nosi pozicija čuvara vanjske granice Europske unije? Kako će se štititi granice sa susjednim zemljama nakon ukidanja graničnih prijelaza bila je tema u emisiji Otvoreno HRT-a.

Ppotpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović rekao je kako će Hrvatska od ulaska u Schengen biti i čuvar Schengena.

-Izazovi su prisutni i s njima se nosimo već od migracijske krize 2015., 2016. godine. Nakon toga izazovi su bili vezani uz terorističke akte koji su bili počinjeni od strane migrantske populacije u zapadnoj Europi, imali smo izazov COVID-a koji je doveo do toga da se podignu interne granice između članica Schengena i tada se ubrzao proces oko reforme Schengena. Rat u Ukrajini doveo je do velikog vala izbjeglica. Kroz cijeli pregovarački proces prolazimo i nosimo se s izazovima na vanjskim granicama Europske unije i vanjskim granicama Schengena. Sigurni smo da je hrvatska policija jedna od najsposobnijih policija u Europskoj uniji, pogotovo u zaštiti vanjske granice. Sad ćemo biti aktivni i ravnopravni u raspravama koje moraju iznjedriti rješenja za budućnost, rekao je Božinović.

Gordan Akrap sa Sveučilišta Sjever, Institut za istraživanje hibridnih sukoba rekao je kako ne vjeruje da će se nešto bitno promijeniti ulaskom u Schengen.

- Ulazak u schengensku asocijaciju nije proces koji iznenađuje i koji se tek tako dogodio. Ima svoju profesionalnu i političku dimenziju. Mi smo do danas bili dio tog sustava. Ništa se bitno neće promijeniti, nego ćemo dobiti odgovornost. Hrvatska to radi i radit će kao što je to dosad radila. Ono što je najgore za nas i što će policija i sigurnosni sustavi učiniti dodatne napore jer će se otvoriti dodatni kapaciteti organizacijski i tehnički da zajedno s državama zapadnog Balkana ukaže na neprihvatljivo ponašanje Srbije koja je jedan od kreatora migranstske krize, rekao je Akrap.

Božinović se nadovezao kako se prije dva mjeseca pojavio najveći broj zatečenih migranata u Hrvatskoj iz Burundije.

-Oni su dolazili turistički na aerodrom u Beograd, a onda su se pretvarali u migrante koji su preko Hrvatske ili Mađarske ulazili u EU. Tad je komisija i određene članice izvršile pritisak na Srbiju. Oni su ukinuli bezvizni režim s nekoliko zemalja, ali ostao je cijeli niz zemalja s kojima Srbija nema vizni režim, a trebala bi imati. Liberalni vizni režimi ove godine uzrokovali su brojne izazove, rekao je.

Gordan Akrap je rekao kako se nada da će BiH nastaviti prema svojem europskom putu.

-To je proces koji se događa i koji će se dogoditi. Vrlo vjerojatno će doći do određenih promjena i prilagođavanja vanjske sigurnosne politike BiH u skladu s očekivanjima kao zemlje članice Europske unije da se to prilagodi, rekao je.