Kosovski premijer Albin Kurti u intervjuu za Glas Amerike govorio je i o barikadama, navodeći da bi Kosovska policija interevenirala da nisu bile uklonjene prije Nove godine. 

Nedjelju dana nakon uklanjanja većine barikada sa Sjevera Kosova, upitan šta je ponudio u zamjenu za njihovo uklanjanje, kosovski premijer kaže – „ponudili smo svoju ljubaznost KFOR-u, koji je tražio još malo vremena da ih ukloni bez intervencije naše policije“.

Kurti tvrdi da bi Kosovska policija intervenirala prije Nove godine da barikade nisu uklonjene.

„Dali smo KFOR-u vrijeme koje je tražio jer je, naravno, bolje da ih uklonimo bez intervencije. Dakle, nije da smo se obradovali intervenciji policije, željeli smo da to obezbjedi KFOR, koji 23 godine neprekidno afirmiše slobodu kretanja, a dobro je da su oni koji su postavili barikade njih uklonili. Moje čvrsto uvjerenje je da su ih iz straha postavili, a iz straha uklonili“, kazao je Kurti.

„Međutim, mi nismo ponudili ništa u zamjenu, osim produžetaka za KFOR. Također, bilo je jasno da su te barikade podigle nelegalne strukture Srbije koje su se pretvorile u kriminalne bande baš u vrijeme kada smo se dogovorili da izbore u četiri opštine na Sjeveru odložimo za april 2023. godine. Dakle, na neki način, upravo kada smo mi dali ustupak, oni su postavili barikade jer su ostali bez izgovora“, kazao je.

Upitan da li je bio uplašen, odnosno da li je postojala opasnost da zbog tenzija na Sjeveru dođe do novih sukoba, Kurti kaže da je zabrinut i oprezan, ali i da se ne boji.

Za Srbiju je još jednom kazao da je „proruska“, „autokratija“, „neprijateljska država koja ne mijenja Ustav“, da se „ne udaljava od prošlosti – Miloševića, ni sadašnjosti – Putina“.

Kaže i da ne očekuje da će Beograd promijeniti svoj pristup Kosovu.

„Ne znam šta još treba da se desi da bismo razumjeli sa kakvom Srbijom imamo posla. I u ovoj situaciji, moramo zajedno da se suprotstavimo Srbiji koja je agresivnija i neprijateljskija nego ikada ranije otkako smo proglasili nezavisnost“, poručio je.

Kaže da želi uzajamno priznanje, ali i da Kosovo mora da se razvija dok do toga ne dođe.

ZSO nije prošla test Ustavnog suda

Tokom, ali i nakon najnovije krize na Sjeveru Kosova međunarodni predstavnici sve odlučnije pozivaju na sprovođenje svih dogovorenih sporazuma, sa posebnim akcentom na formiranje Zajednice srpskih opština.

Upitan o tome da li je počeo da radi na primjeni ovog sporazuma, Kurti kaže da su u Briselu sklopljena 33 sporazuma prije nego što je preuzeo funkciju premijera, ali i da samo jedan „nije prošao test Ustavnog suda“.

„I upravo na tome Srbija insistira. Srbija nije sprovela dvije trećine sporazuma, iako ih je potpisala. Ona insistira samo na ovome. Međutim, vidjeli ste i u decembru, Srbija nije zainteresovana za udruživanje opština, već za udruživanje barikada“, kazao je Kurti.

Na kritike zbog nesprovođenja Sporazuma o ZSO, Kurti ukazuje na 14. tačku dokumenta.

„Taj sporazum, zanimljivo je, ima i 14. tačku koja kaže da Kosovo i Srbija neće kočiti jedna drugu u pogledu evropskih integracija. Srbija je prekršila ovu tačku“, poručio je Kurti, podsjetivši da je sa predajom zahtjeva Kosova za članstvo u EU, predsjednik Srbije saopštio da je uputio pisma zemljama koje su dio ove unije, a koje nisu priznale Kosovo.

Taj sporazum koji Srbija toliko voli, prekršila je u trećoj nedjelji decembra

Kurti: Velika većina Srba prihvatila nezavisnost

Kurti tvrdi i da velika većina Srba prihvata nezavisnost.

„Oni koji su na platnom spisku Srbije ne prihvataju nezavisnost“, smatra Kurti.

Teritorijalna razmjena je propala kao projekat, ali nije mrtva kao ideja
Kurti je govorio i o francusko-njemačkom, odnosno Evropskom prijedlogu, navodeći da je on dobra osnova za rješenje.

Kaže da ovaj prijedlog uključuje univerzalne koncepte koji sporazum čine održivim, ali da, prema njegovim riječima, Beograd nije davao znake da je spreman da prihvati to.

On pozdravlja to što, kako tvrdi, u prijedlogu stoje pojmovi poput jednakosti, samoopredjeljenja, suvereniteta.

„Čini se da je to najviše omelo Beograd i upravo da zapečati odbijanje ovog predloga, istupili su iz institucija na Kosovu sjeverno od Ibra i ovim barikadama na jednoj strani željeli da teritorijalizuju pitanje u okviru nostalgije za tzv. teritorijalnu razmjenu koja je propala kao projekat, ali nije mrtva kao ideja, a sa druge strane htjeli su da uguše politički pluralizam srpske zajednice koji se zapravo rađa sa Nenadom Rašićem i Radom Trajković“, ocenjuje Kurti.

Na konstataciju da se u francusko-njemačkom predlogu ne pominje međusobno priznavanje, Kurti je rekao da ne misli da se rezultat može znati prije nego što pregovori počnu, ali da je forma tog rezultata poznata i njemu jasna. To je, tvdi, potpuna normalizacija odnosa koji su sada „nenormalni“.

Kurti ujedno kaže da ovog mjeseca očekuje posjete svih izaslanika – i evropskih i američkih, iz Berlina i Pariza.

„Sada je na njima da pojačaju svoje napore kao posrednici što jesu, ja sam uvijek spreman i otvoren“, poručio je Kurti.