Studiju je proveo Institut za srce Smidt u medicinskom centru Cedars-Sinai i ta studija je objavljena u časopisu Journal of Medical Virology. Istraživači su otkrili da su se ukupni srčani udari povećali za sve starosne grupe od početka pandemije za 14 posto.

Do druge godine pandemije (2022.), srčani udari za starosnu grupu 45-64 porasli su za 19,6 posto, a za grupu od 65 godina i stariju za 13,7 posto.

Međutim, najmlađa starosna grupa (25-44) imala je najveći porast od skoro 30 posto.

"Postoji nekoliko potencijalnih objašnjenja za nagli porast srčanih oboljenja kod pacijenata koja su povezana s Covidom-19, ali još uvijek ima mnogo neodgovorenih pitanja", rekao je Yee Hui Yeo, MD, prvi autor studije i liječnik na Cedars-Sinaiu.

"Važno je da naši rezultati ističu disparitete u mortalitetu koji su proizašli iz pandemije Covida-19 i koji traju čak i kroz Omicron eru”, dodao je Yeo.

Istraživači su rekli da je prije pandemije svjetska statistika o srčanim udarima bila u padu, ali da je pandemija prekinula taj napredak.

Stručnjaci vjeruju da postoje moguća objašnjenja. Rekli su da Covid-19 može pokrenuti ili ubrzati stanje kod pacijenata s već postojećim stanjem koronarne arterijske bolesti.

Stvari poput gubitka posla, finansijskih pritisaka i socijalne anksioznosti koja je porasla tokom karantina smatraju se potencijalnim faktorima za povećanje broja srčanih udara. Sve ovo može dovesti do akutnog ili hroničnog stresa koji dovodi do srčanih bolesti.