Slovenski filozof Slavoj Žižek izjavio je za N1 da razumije službenu politiku Srbije po pitanju rata u Ukrajini, ali da se boji da se ona dugoročno neće isplatiti.

“Mislim da je to razumljiv pragmatizam, idemo biti negdje između, igrajmo na obje strane, pa ćemo nekako profitirati. Bojim se da se to dugoročno neće isplatiti, da će doći trenutak istine. To me jako brine za Srbiju”, rekao je Žižek.

Rekao je da ga je strah da se Srbija kao država uključi u “ruski projekt rata protiv zapadne dekadencije, takozvanu ‘denacifikaciju’“.

“Ako se ova logika, koja je sada službena ruska logika, prebaci na Balkan, potencijalno, mi smo opet u ratu”, kazao je Žižek.

Istakao je da se ne treba dati uvući u “priču“ da je sukob u Ukrajini, sukob Euroazije i Zapade Europe.

Na pitanje hoće li će oružje okončati rat u Ukrajini, odgovara da neće, ali kako trenutno ne vidi jasnu mogućnost za mirno rješenje.

Žižek je ocijenio da je, uprkos svim pričama o solidarnosti sa Ukrajinom, prije godinu dana “tiha želja“ većine u Zapadnoj Europi i SAD-u bila da se rat završi za 14 dana, da oni onda prosvjeduju protiv Rusije, ali da dogovore nekakav mir.

“To što se Ukrajina suprotstavila Rusiji nije bilo nešto što smo mi prihvatili kao odličnu novost, to je bilo veoma neugodno iznenađenje i za nas“, rekao je Žižek.

Kritizirao je to što Putin, za kojeg tvrdi da je ideološki “ortodoksni fundamentalist“ i konzervativac, ima simpatije nekih na ljevici.

O desnici i ljevici u svijetu

Žižek ističe da ga je iznenadila njemačka stranka Die Linke („Ljevica“), koja ima pragmatičan argument: zašto idemo protiv Rusije, ako će to ugroziti standard naših radnika.

“Znači neka, tamo, propadaju cijele države, samo da mi očuvamo naš standard“, rekao je Žižek.

Govoreći o desnici i ljevici u svijetu, kaže da politički korektna ljevica sabotira samu sebe tako što ističe teme koje odbijaju potencijalne saveznike.

Desnica je možda u još većoj krizi, jer imamo autentičnu, staru, konzervativnu desnicu za koja s užasom promatra ono što rade ljudi oko bivših predsjednika SAD i Brazila, Donalda Trumpa i Jaira Bolsonaroa. 

Smatra da na jednoj strani postoji “politički korektan kapitalizam”, a na suprotnoj se nalaze populistički konzervativci koji tvrde da su principijelni i čuvari “kršćanske baštine”, ali su u biti “ekstremno opsceni, vulgarni i nasilni“.