Još se ne zna koja će imena činiti listu novih ambasadora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović i Željka Komšića. O tome će se na nekoj od narednih sjednica tek razgovarati. Za sada je poznata lista imena koje je predložio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, a koja je naišla na negodovanje pojedinih političara. Posebno se to odnosi na bivšeg lidera SDP-a BiH Zlatka Lagumdžiju iza čijeg imenovanja nije stao SDP BiH, javio je BHT1.

U javnosti se sve više postavlja pitanje ko može, a ko ne može, ko je nadležan, a ko nije za predlaganje i imenovanje novih ambasadora i šta na to kaže Ustav Bosne i Hercegovine? 

Ustavom Bosne i Hercegovine precizirana je procedura imenovanja ambasadora. Za taj proces nadležno je Predsjedništvo Bosne i Hercegvoine. Najviše dvije trećine amabasadora mogu biti iz Federacije, što odražava i strukturu Predsjedništva čija se dva od tri člana biraju iz ovog entiteta. I prema Ustavu Republike Srpske, odnosno amandmanu L Ustava, predsjednik Republike Srpske predlaže ambasadore i druge međunarodne predstavnike iz tog entiteta. 

"Imenovanje ambasadora još nije bilo na dnevnom redu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ali će se sigurno time baviti u narednom periodu. Bećirović bi se trebalo upoznati o ustavnim rješenjima prema kojima upravo predsjednik Republike Srpske, između ostalog, predlaže ambasadore i druge međunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske", navela je predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović.

Do sada je, kako kaže profesor ustavnog prava Kasim Trnka, uspostavljen takozvani džentlmenski sporazum da jedan član Predsjedništva delegira mjesta koja pripadaju određenoj nacionalnoj grupi i da se drugi članovi ne miješaju u imenovanja i to je, kako kaže, suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine te dodaje da bi se trebali birati oni kandidati koji su prihvaljivi, ne samo za tri nacionalne grupe već za sve građane. Dešava se, ali je rijetkost, da kod imenovanja ambasadora dođe do preglasavanja jednog od tri člana Predsjedništva i u tom slučaju u roku od 10 dana odlučuju entitetski organi, Narodna Skupština Republike Srpske i Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine. 

"Ako je Republika Srpska u pitanju, Narodna skupština Republike Srpske, i da dobije dvotrećinsku podršku za svoj stav -  ako dobije takvu podršku, to imenovanje neće biti validno. Ako nema te podrške, ostaju imenovanja koja su uradila dva člana Predsjedništva. Ako bi se desilo da je preglasan bošnjački član, onda prigovor o entitetskom interesu, o njemu odlučuje klub Bošnjaka u federalnom parlamentu. Ako je preglasan hrvatski član Predsjedništva, o tome definitivno odlučuje klub Hrvata", kazao je Trnka. 

Ustav je jasan, a šta kaže praksa? Do 2013. godine proces izbora ambasadora tekao je prema pravilniku Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine kojim su jasno bili definisani kriteriji za izbor - godine iskustva i školska sprema. Od 2013. do danas proces imenovanja ambasadora odvija se na osnovu odluke Predsjedništva o postupku imenovanja ambasadora, izostavljajući bilo kakvu ulogu drugih relevantnih institucija koje se, u okviru svojih nadležnosti, bave vanjskom politikom, kao što je, na primjer, Мinistarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Ovo ministarstvo nema ni konsultativnu ni kontrolnu ulogu, u smislu provjere stvarnih kvalifikacija imenovanih osoba. 

"Ono što u Bosni i Hercegovini danas imamo jeste situacija da, za razliku od drugih zemalja gdje omjer između profesionalnih, odnosno karijernih diplomata i politički imenovanih obično 70 naprema 30, to je u Bosni i Hercegovini obrnuto u korist politički imenovanih, čak je taj procenat karijernih diplomata ne veći od 20 posto. Što podrazumijeva da, praktično, član Predsjedništva može imenovati bilo koga", objašnjava dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.

Profesori naglašavaju da kompetencije i neki drugi kriteriji ne moraju igrati nikakvu ulogu i to itekako utiče na našu vanjsku politiku, odnosno diplomatsko predstavljanje. 

"Kad uzmete biografije tih politički imenovanih ambasadora, vrlo često, u prvom redu, dobijaju nekad vrlo važne destinacije, a obzirom da ne poznaju niti su sposobni da gledaju neku vrstu šire slike i vrlo često i ne zastupaju interese Bosne i Hercegovine", navodi Turčalo.

"Politička imenovanja mogu imati smisla ako je neko sposoban menadžer, godinama je vodio korporacije ili je veliki biznismen, da ga se postavi da se fokusira na ekonomsku diplomatiju i time pomogne Bosni i Hercegovini i to je vrlo mjerljivo. Možete vidjeti na početku njegovog mandata kakav je bio izvoz, a kakav je na kraju", mišljenja je bivši ambasador Bosne i Hercegovine Nedim Makarević.

Činjenica da Bosna i Hercegovina nema Zakon o vanjskim poslovima, ostavlja mnogo prostora improvizaciji i ad hoc pristupu rješavanja pitanja iz ove oblasti. Ne treba dоdatno naglašavati da upravo diplomatija predstavlja ključnu osnovu u procesu izgradnje ukupnog imidža zemlje.