Vlada Republike Srpske izdala je garanciju kojom se bezuslovno obavezuje da će isplatiti 90 miliona KM odštete slovenačkom „Vijaduktu“ u slučaju da arbitražna presuda ne bude poništena, saznaje CAPITAL. 

Riječ je o odšteti koju je Republika Srpska obavezana da plati slovenačkoj firmi zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu. 

Kako bi pokušala da izbjegne plaćanje ogromne odštete za raskinutu koncesiju RS je podnijela zahtjev za poništenje presude i odlaganje izvršenja. 

Arbitražno vijeće je to prihvatilo, uz uslov koji su postavili punomoćnici „Vijadukta“, a to je da se obezbijedi bezuslovna garancija da će dug biti plaćen ako presuda ne bude poništena. 

„Vlada RS je krajem prošle godine donijela zaključak kojim prihvata odluku Arbitražnog vijeća i istovremeno izdaje garanciju kojom se bezuslovno obavezuje da dobrovoljno i ažurno ispuni svoju novčanu obavezu iz arbitražne odluke, u slučaju da ona ne bude poništena“, rekao je za CAPITAL pravni zastupnik „Vijadukta“ Predrag Baroš. 

Kazao je i da je Arbitražno vijeće tu garanciju prihvatilo te potvrdilo odluku o odlaganju izvršnog postupka sve do donošenja konačne odluke. 

Podsjetio je da je dvodnevna rasprava u predmetu poništenja arbitražne odluke zakazana za 19. i 20. april u Londonu, nakon čega se kroz narednih nekoliko mjeseci može očekivati i finalna odluka Arbitražnog vijeća. 

Republika Srpska je izgubila 90 miliona KM u sporu pred arbitražnim sudom u Vašingtonu, po tužbi slovenačkog preduzeća „Vijadukt”,  zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu. 

Do pokretanja arbitražnog spora došlo je nakon što je „HES Vrbas“, koji je trebalo da gradi HE na Vrbasu, u oktobru 2015. godine uputio Vladi RS odštetni zahtjev od 46 miliona KM zbog raskida ugovora, a kako se nisu dogovorili, većinski vlasnik HES-a, slovenački „Vijadukt“, je pokrenuo zahtjev za arbitražu sa BiH u Vašingtonu. 

Ugovor o dodijeli koncesije vrijedan 165 miliona eura Vlada RS je sa „HES Vrbas“ potpisala 2004. godine, a njime je bila planirana izgradnja HE „Krupa“ i HE „Banjaluka – Niska“.