Nova Ljubljanska banka d.d. (NLB) objavila je u utorak memorandum o ponudi za svoju dobrovoljnu javnu ponudu za preuzimanje Addiko Bank AG, austrijske banke koja posluje na šest tržišta srednje i jugoistočne Europe.

Preuzimanjem Addika NLB bi konačno ušao na hrvatsko bankarsko tržište, što je dugo bila njegova težnja, ali je od osamostaljenja spriječen u tome zbog neriješenih problema s bivšim hrvatskim štedišama Ljubljanske banke. Uspije li, NLB bi na neki način "na mala vrata" ušao na hrvatsko bankarsko tržište. Slovenska banka nudi 29,00 eura po dionici u gotovini za svih 19.500.000 običnih dionica Addiko-a, koje predstavljaju 100% dioničkog kapitala emisije, navodi se. Razdoblje prijema traje od utorka do 22. jula 2026. u 17:00 CET.

Dodatni period prihvata je zakazan od 27. jula do 27. oktobra 2026. godine, u ovisnosti o ispunjenju prethodnih uvjeta do kraja početnog perioda prihvaćanja. Ponuda je podložna nekoliko uvjeta, uključujući minimalni prag prihvaćanja od 75% ukupnih prava glasa, što je ekvivalentno 14,465,357 Addiko dionica. Ostali uvjeti uključuju odobrenje kontrole koncentracije, odobrenje bankarskih regulatora, uključujući postupke kontrole vlasništva Evropske centralne banke, bez značajnih negativnih promjena, bez značajnog pada indeksa Euro Stoxx Banks i bez značajnog kršenja usklađenosti. Datum dugog zaustavljanja transakcije je 31. svibnja 2027. Erste Group Bank AG će služiti kao agent za plaćanje i poravnanje. Vjerojatno će biti izazov motivirati čak 75 posto dioničara da prihvate ponudu NLB-a, piše austrijski Die Presse. Uostalom, jedan srbijanski dioničar već je postigao dogovor s Raiffeisen bankom.

U suradnji s Alta Payom iz Srbije Raiffeisen se ove godine iznenađujuće uključio u dugotrajnu bitku za preuzimanje Addika. NLB je već 2024. pokušao preuzeti bivšu Hypo Alpe Adria Balkan Bank, ali nije uspio. Banka trenutno nudi znatno više. RBI sada namjerava ponuditi 26,50 eura, u odnosu na 23,05 eura. Moglo bi se pomisliti da pobjeđuje onaj tko ponudi najviše. Ali nije tako jednostavno. Institucionalni investitori obično se obvezuju prihvatiti ne samo najbolju ponudu, već i onu s najboljim izgledima za uspjeh. I upravo tu leži problem. Raiffeisen je predstavio sveobuhvatni akcijski plan koji predviđa demontiranje Addika.

Prema tom planu, srbijansko poslovanje trebalo bi biti prodano sadašnjim srbijanskim vlasnicima, Alta Payu, putem takozvanog izdvajanja. Navodno je Alta Pay surađivao sa srbijanskim dioničarom Addika, tvrtkom Diplomat Pay, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo Europske središnje banke (ECB). Alta Pay se također smatra potencijalnim kupcem. Davor Macura osnovao je tvrtku 2016. godine, te je nakon toga preuzeo srpsku Jubmes banku. Alta Pay i Diplomat Pay drže otprilike 20 posto dionica. Ostanu li oni lojalni Raiffeisenu, ponuda NLB-a je praktički osuđena na neuspjeh.

Memorandum o ponudi odobrila je austrijska komisija za preuzimanje. Dioničari koji žele prihvatiti ponudu moraju kontaktirati svoju custody banku najkasnije tri trgovačka dana prije isteka perioda za prihvaćanje. Ponuđena cijena je i dividenda za fiskalnu 2025. godinu. Predaju ponude za preuzimanje Addiko bank AG najavila i Raiffeisen Bank International. Ponuda za preuzimanje podnesena je Komisiji za preuzimanje 27. travnja i trenutno je u postupku preispitivanja. Izvorno objavljena cijena od 23,05 eura povećana je na 26,50 eura po dionici Addiko banke (uz dividendu 2025.).

Uspješan završetak dobrovoljne javne ponude za preuzimanje imao bi početni utjecaj CET1 od cca. minus 46 baznih bodova (pod pretpostavkom 75-postotnog sudjelovanja) na RBI grupu isključujući Rusiju, ovisno o početnom stanju. Pod uvjetom uspješnog završetka predviđenog izdvajanja Addiko Bank a.d. Beograd (Srbija), Addiko Bank d.d. Sarajevo i Addiko Bank d.d. Banja Luka (obje Bosna i Hercegovina) te Addiko Bank A.D. Podgorica (Crna Gora), konačni utjecaj kombiniranih transakcija bit će cca minus 11 baznih bodova. Addiko je banka sa sjedištem u Beču specijalizirana za potrošače i mala i srednja poduzeća (MSP) u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Grupa posluje u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, a izravno je nadzire ESB. Obuhvaća balkansko poslovanje bivše Hypo Alpe-Adrije.