Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZBiH) boravila je danas u službenoj posjeti Hrvatskoj gdje se sastala s premijerom te zemlje Andrejem Plenkovićem. Tom prilikom Krišto i Plenković su istakli da su odnosi dvije zemlje dobrosusjedski, a da će u skladu s tim susjedi pomoći kako bi se ubrzao bosanskohercegovački euroatlantski put. No, sagovornici su se ovom prilikom dotakli I jednog konkretnog projekta koji je došao u fokus tek nakon što je Rusija napala Ukrajinu, a Evropska unija odgovorila sankcijama i velikom vojnom pomoći Ukrajincima, ali i smanjivanjem ovisnosti o ruskog gasu. Naravno, riječ je o diverzifkaciji snabdijevanja gasom Bosne i Hercegovine i usklađivanju bh. energetske politike s evropskom. A to nije ništa drugo nego konačna izgradnja Južne gasne interkonekcije kojom bi se BiH omogućilo da gas dobija i iz drugog pravca i od drugog snabdjevača, a ne samo ruskog. Dakle, ovdje treba podvući riječ Bosna i Hercegovina, a ne jedan od njena tri konstitutivna naroda, kako je Krišto vidjela Južnu interkonekciju.

Dakle, nakon što je Plenković svojoj gošći danas u Zagrebu rekao da će Hrvatska pomoći realizaciji tog projekta, Krišto je odmah okrenula priču na “potencijalne prepreke”.

"Ja ću na tome insistirati, ja sam prva među jednakima i postoje nadležnosti. Postoje neka otvorena pitanja, ali ona nisu sporna. Uvjerena sam da će se sva pitanja s vremenom riješiti. Južna interkonekcija je prioritetno pitanje pogotovo u ovom vremenu izazova. Moramo stvoriti pravne pretpostavke za donošenje potrebnih odluka u Vijeću ministara. Prije toga naravno trebamo postići politički konsenzus. To je prioritet i za mene i za cijelo Vijeće ministara", zaključila je ona i “ostala živa”.

DRŽAVNI, A NE KANTONALNI PROJEKAT

O kakvom konsenzusu govori predsjedavajuća Vijeća ministara BiH najbolje zna ekspert za gasnu privredu Almir Bečarević, koji je bio učesnik samih početaka spajanja dva plinska sistema, bh. i hrvatskog i to još 2006. godine. Do toga, naravno, nikada nije došlo, a međudržavni projekat se sada spustiti na kantonalni, a po mogućnosti na projekat jednog naroda. Da budemo, precizniji, projekat hrvatskog naroda, želja je HDZ-a BiH koji u ovu priču želi ubaciti kontroverznu i Čoviću milu izraelsku Abraham Grupu koja je ušla i u mostarski Aluminij pod vrlo čudnim okolnostima i još je tu.

Bečarević je za “Slobodnu Bosnu” prokomentarisao današnje “konsenzusovanje” Krišto u Zagrebu:

“Ključna riječ u ovoj izjavi je KONSENZUS. Koji konzenzus i oko čega? Da li oko toga da je potrebno naći Bošnjaka koji će prihvatiti da suprotno odlukama Vlade FBiH, suprotno izdatoj okolinskoj dozvoli, suprotno svim potpisanim dokumentima sa Plinacrom sada se prihvati da je to vitalni projekat za „hrvatsko stanovništvo“ i da ga treba raditi novoformirana kompanija „Južna plinska interkonekcija“, a ne BH-Gas.

Almir Bečarević

Znači, kada sam prvi u BiH potpisao namjeru spajanja dva plinska sistema BiH i Hrvatske, davne 2006. godine, tada nije bilo da je to projekat nekog od naroda već projekat sigurnosti snabdijevanja, projekat diverzifikacije izvora snabdijevanja i projekat kojim će se zbližiti dvije zemlje i donijeti ekonomska korist objema zemljama. Strateški plan razvoja energetskog sektora FBiH iz 2009. godine je definisao spajanje dva plinovodna sustava i sve daljnje strategije u FBiH su slijedile taj pravac i tako se definisao pravac preko juga za to spajanje. Svi dužnosnici iz reda HDZ-a su jednoglasno sve to podržavali.

Šta znači izjava Borjane Krišto ”Ja sam prva među jednakim“? Gdje su bili prvi među jednakim kada se krenulo sa projektom povezivanja dva plinovodna sistema i gdje su bili kada se obezbijedilo preko 3 miliona KM grantova za projekat. Gdje su bili kada su još prije 15 godina Plinacro i BH-Gas prijavili ovo povezivanje međunarodnim institucijama i koje je ušlo u sve plinske karte Evrope”, kaže Bečarević.

Dakle, ono što je ušlo u sve plinske karte Evrope sada treba zanemariti jer je u nedavno donesenoj Deklaraciji Hrvatskog narodnog vijeća (HNS) Južna interkonekcija postala bitna za “opskrbu hrvatskog stanovništva”, a ne za cijelu FBiH.

“Znači, u svim dokumentima koji se vežu za projekat Južne interkonekcije samo je naveden BH-Gas i sada treba konsenzus oko nečega što je još definisano prije 17 godina. Sada je projekat od interesa za jedan narod, a traži se „konsenzus“ od drugog. Projekat Južne interkonekcije je uvijek bio ekonomski projekat, energetski projekat i projekat povezivanja dvije zemlje u onome što čini svaku državu državom, a to je stabilan energetski sektor. Stabilnost se ne postiže prozivanjem projekata od interesa za jedan narod ili njegovo stanovništvo.

Nadalje, “stvoriti pravne pretpostavke”, kaže gđa Krišto.

KOŠARAC BLOKIRA

Pa sve pravne pretpostavke su prezentovane uz uobličeni međudržavni sporazum BiH i Hrvatske koji je u MVTEO dostavljen još prije 5 godina. 5 godina to ministar Staša Košarac blokira, a sada Zakon o Južnoj interkonekciji se blokira od HDZ-a iz razloga što im se više ne sviđa BH-Gas već više „kompanija“ Južna plinska interkonekcija. Sad treba konsenzus da se na Vijeću ministara pusti i Nova istočna interkonekcija i Južna plinska interkonekcija, ali sa novim Investitorom. Tu ruke trebaju i tu treba „konzenzus“. U oba projekta se prelazi državna granica i ključ svega su ruke i ništa drugo. Ruke koje znače da srpskom narodu ide Nova istočna interkonekcija, hrvatskom narodu da ide Južna interkonekcija, a bošnjačkom narodu može i rebara.

Ono što odgovorno tvrdim kada smo sve započeli 2006. godine niko nije gledao „narod“ već želju da dvije države imaju korist, a svi narodi tj. stanovništvo imaju sigurnost snabdijevanja plinom i svaki drugi izvor plin, a da to nije samo ruski”, upozorava Bečarević koji je o ovoj temi napisao indikativan tekst.

U tom tekstu Bečarević tvrdi da je službeni Zagreb “išaretom” sugerisao hrvatskoj plinskoj transportnoj kompaniji Plinacro da ne produžava Memorandum o razumijevanju o izgradnji Južne plinske interkonekcije čime sve ono što je rađeno između Plinacra i BH-Gasa u pogledu Južne interkonekcije pada u vodu, a Memorandum je bio bazni dokument za sve ovo. A kako ističe Bečarević, razlog za ovaj “išaret” je formiranje kompanije “Južna plinska interkonekcija” u vlasništvu kantona u FBiH s hrvatskom većinom. I ta kompanija treba da u ovom projektu zamijeni BH-Gas kako bi se realizovao projekat “od značaja za hrvatsko stanovništvo”. I kako dođosmo do Abraham Grupe? Godine 2011. BH-Gas i mostarski Aluminij su potpisali Memorandum o razumijevanju o plinifikaciji Aluminija koji je podrazumijevao i izgradnju termoelektrane na plin u krugu fabrike. Sada je za taj projekat zainteresovana Čoviću mila Abraham Grupa, ali su se apetiti proširili sa termoelektrane i na izgradnju cijelog gasovoda od granice do Mostara i solarnog parka snage 60 megavata o čemu opširnije možete čitati na ovom LINKU.

(D. OMERAGIĆ)