Iako je budžetom Federacije za poticije u poljoprivredu izdvojeno 164 miliona maraka, što je mnogo više u odnosu na prošlu godinu, zbog inflacije poljoprivredici u Federaciji poručuju da će teško održati obim postojeće animalne i biljne proizvodnje. Šansu za spas vide u donošenju programa raspodjele novčane podrške i to čim prije, jer je proljetna sjetva na pragu.

Prošla godina je za poljoprivrednike u BiH bila izuzetno teška zbog suša, ali i enormnog rasta cijena koncentrata i repromaterijala, izazvanog prije svega ratom u Ukrajini. Najviše posljedica osjetilo se u animalnoj proizvodnji.

„Izdaci su bili veliki, a zarada mala. Svi smo sad u manjku silaže i kabaste hrane zbog nedovoljno bačenih đubriva. Trudimo se da grla ne trpe, ali trpimo najviše mi. Mi smo navikli, njima moramo dati“, kaže Omer Mahmutović, poljoprivrednik iz Sapne.

"Ulazni inputi su poskupjeli 300-400%. U ovoj godini očekujemo normalizaciju na tržištu, da se to iskristalizira, da nema daljih poskupljenja", navodi Zehrudin Velić, poljoprivrednik iz Cazina.

Upravo to je bio cilj i povećanja ovogodišnjih izdvajanja za poljoprivredu iz Budžeta Federacije BiH za 58 miliona. No, ključnu ulogu u tome, tvrde poljoprivrednici, imat će Program raspodjele novčanih podrški, zbog kojeg su se nedavno okupili u Tuzli, kao i brzina njegovog donošenja.

„Iscrpljeni smo - kako psihički i fizički, tako i finansijski. Nas zanima raspodjela budžeta u odnosu na 2022, da se linearno digne i da se mora imati štek za ne daj Bože, da li je to suša u pojedinim dijelovima Federacije, da se ti ljudi pomognu, namire itd.“, ističe predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH Admir Kahriman.

Također, kako navodi FTV, nadaju se eventualnom rebalansu federalnog Budžeta, čime bi bilo udovoljeno njihovom zahtjevu da ove godine za poljoprivredu bude izdvojen bar zakonski minimum od 3%.

„Gdje bi 202 miliona, koja smo tražili, mogla biti i razvojni budžet za poljoprivredu. Ovaj budžet od 164 miliona je dovoljan da poljoprivredni proizvođači održe farme u životu“, smatra Eldin Glibanović, predsjednik Grupacije mljekara TK-a.

A tome bi trebala doprinijeti i nedavna odluka Vijeća ministara BiH o bescarinskom uvozu 370.000 tona mineralnih gnojiva.