Jedan je ukrajinski analitičar Foreign Policyju rekao da se u Kijevu ozbiljno razgovara o zauzimanju Krima te da bi se ukrajinske snage tom cilju mogle posvetiti prije nego što krenu u oslobađanje Donbasa, regije u kojoj se trenutno odvijaju najveći i najbrutalniji sukobi.

Alina Frolova, zamjenica direktora Centra za odbrambene strategije u Kijevu i bivša zamjenica ministra odbrane Ukrajine, rekla je da su ukrajinski politički i vojni lideri unazad nekoliko mjeseci jasno rekli da žele vratiti Krim te da neki članovi administracije predsjednika SAD-a Joea Bidena podržavaju tu ideju. "Zapadni su nam saveznici prije govorili: ‘Znamo da je to vaš teritorij, ali možda možemo pronaći drukčije rješenje. Htjeli su pričati o Donbasu, a ne Krimu. Danas više ne pričaju tako. Sada govore o tome da će vraćanje Krima promijeniti frontu i politički proces. Uz to, Krim će nam olakšati pristup istoku", rekla je Frolova Foreign Policyju.

Umirovljeni general pukovnik Ben Hodges, nekad zapovjednik američke vojske u Europi, jedan je od najglasnijih podupiratelja ideje da Ukrajina krene u zauzimanje Krima. "Krim je odlučujući teren - to je važno. Ako Ukrajina oslobodi Krim, što se, po mom mišljenju, može izvesti ove godine, posložit će se sve drugo", rekao je Hodges u februaru za ukrajinske medije.

Krim je dugo bio nisko na ukrajinskoj i zapadnoj listi prioriteta. O njemu se čak razgovaralo kao potencijalnoj mirovnoj ponudi. Međutim, američka je vlada unazad nekoliko mjeseci promijenila ploču te sada zauzimanje Krima vidi kao punkt na putu do okončanja rata u Ukrajini. U Washingtonu brinu da američka javnost neće (opet) podržati sudjelovanje u ratu za koji se ne zna kada bi mogao završiti. Iako trenutno nije poznato hoće li SAD u konačnici podržati Ukrajinu u njezinoj želi da zauzme Krim, Bidenova administracija navodno aktivno analizira tu opciju.

Vojni stručnjaci kažu da bi Krim prvo trebalo izolirati te napasti kada se umore ruske trupe koje ga brane. Da bi se poluotok izolirao, Ukrajinci bi morali prekinuti ruske lance opskrbe koji idu preko Kerčkog mosta i kroz okupirane gradove na obali Azovskog mora. Obje operacije ovise o tome hoće li Zapad Ukrajini poslati dalekometno oružje. Rusi su 19 kilometara dugački Kerčki most izgradili kako bi opremom i ljudstvom snabdijevali nekoliko svojih baza, uključujući i mornaričku bazu u Sevastopolju, domu Crnomorske flote Ruske ratne mornarice.

Kerčki je most oštećen u oktobru 2022. godine, a Ukrajinci kažu da oni nisu ti koju ga oštetili. Rusija ga je u međuvremenu popravila. Ukrajina bi liniju opskrbe koja ide kroz okupirano područje na obali Azovskog mora mogla prekinuti tako što će HIMARS raketama (domet im je oko 80 kilometara) i preciznim GLSDB bombama (domet im je oko 160 km) napasti komandne centre, skladišta municije i prometnu infrastrukturu koji se na njoj nalaze. Ta linija opskrbe ruske trupe na jugu Ukrajine spaja s onima na jugu i vodi do Krima.

Zalihe ATACMS raketa

Neil Melvin, direktor za međunarodne sigurnosne studije Kraljevskog instituta za ujedinjene usluge (RUSI), rekao je da Ukrajincima treba oružje s dometom koji je dosta veći od HIMARS raketa i GLSDB bombi. Bez tog oružja, ukrajinske će snage biti suviše statične i Rusi će im moći lakše uzvratiti. "Uz to, Rusi će ih moći napasti i sa svojih brodova u Kaspijskom i Crnom moru, pa čak i iz Rusije", dodao je Melvin.

Vojni stručnjaci kažu da bi Ukrajina prije početka operacije oslobađanja Krima trebala imati oružje poput raketnog sistema ATACMS koji ima domet od 305 kilometara. Zapad bi Ukrajincima morao poslati i drugu opremu koja će im omogućiti da se probiju kroz minirano i razrovano područje. Ako bi uspjele presjeći ruske lance opskrbe, ukrajinske bi snage potom trebale s Krima protjerati ruske trupe koje su na njemu nalaze. Kako navodi Foreign Policy, Ukrajina bi se tu trebala osloniti na jedinice sačinjene od više različitih tipova opreme i ljudstva.

Nedostatak dalekometnog oružja nije jedini problem s kojim se Ukrajinci suočavaju, barem kada se radi o zauzimanju Krima. Čak i da ukrajinske trupe uspiju napasti ruske baze, skladišta i prometnu infrastrukturu o kojoj ovisi, invazija na Krim bit će krvava. Ukrajinci na Krim mogu ući preko Sivaša, sistema velikog broja plitkih laguna na zapadnoj obali Azovskog mora, te Perekopske prevlake, uskog pojasa kopna koji je širok svega osam kilometara, a koji se prostire od Crnog mora na zapadu do Azovskog mora na istoku. Sivaš je većinom neprohodan, a Perekopska prevlaka preuska da bi Ukrajinci preživjeli ruski udar.