U novom serijalu XX. stoljeće portala Net.hr povjesničar Hrvoje Klasić osvrnuo se na život i smrt Olofa Palmea.

-Dana 28. veljače 1986. oko 23 sata jedan bračni par šetao se centrom Stockholma. Malo prije toga izašli su iz kina u kojem su odgledali novu švedsku komediju Braća Mozart. U 23 sata i 21 minutu paru se s leđa približio nepoznati čovjek te ispalio jedan hitac u muškarca i jedan u ženu. I dok se žena izvukla tek s manjom ozljedom, muškarac je pola sata kasnije u bolnici proglašen mrtvim. Ubijeni muškarac zvao se Olof Palme, a njegovo zanimanje bilo je premijer Švedske.

Olof Palme rođen je 1927. u dobrostojećoj, konzervativnoj, luteranskoj obitelji. Tijekom studija, točnije 1949., učlanjuje se u švedsku Socijaldemokratsku partiju, a uskoro postaje i predsjednik saveza švedskih studenata. S 30 godina izabran je u švedski parlament, da bi nekoliko godina kasnije ušao u socijaldemokratsku vladu najprije kao ministar bez portfelja, zatim kao ministar komunikacija i prometa, i naposljetku kao ministar obrazovanja. Kada je 1969. premijer Tage Erlander napustio tu funkciju Olof Palme biva izabran za predsjednika Socijaldemokratske partije i za predsjednika vlade.

Veliki politički i društveni reformator

Palme je bio veliki politički i društveni reformator. Jedan je od tvoraca tzv. švedskog modela socijalne države i države blagostanja. Njegovi ciljevi bili su povećanje broja zaposlenih, društvena solidarnost, te smanjivanje razlika između različitih društvenih grupa, posebno između muškaraca i žena. Zbog svojih stavova, ali još više rezultata, Olof Palme postao je jedan od najutjecajnijih i najpopularnijih ljevičara ne samo u švedskoj nego i svjetskoj povijesti. Zahvaljujući, velikim dijelom upravo njemu, Švedska je od 1970-ih do danas ostala simbolom sigurne, napredne i pravedne države.

Društvenu odgovornost Palme je pokazivao i u vanjskoj politici oštro kritizirajući američki rat u Vijetnamu, sovjetsku agresiju na Čehoslovačku, Francov diktatorski režim u Španjolskoj i rasističku politiku aparthejda u Južnoafričkoj Republici. Kao posebni UN-ov posrednik sudjelovao je 1982. u pokušaju zaustavljanja rata između Iraka i Irana. Nakon gubitka izbora 1976., još je jednom izabran za premijera 1982., i tu će dužnost obnašati sve do smrti 1986.

Nepoznat identitet i motivi ubojice

Iako je od ubojstva prošlo gotovo četrdeset godina identitet ubojice kao i njegovi motivi ostali su još uvijek nerazjašnjeni. Tijekom godina nekoliko se osoba smatralo odgovornima, ali su tužbe uvijek padale u vodu zbog nedostatka dokaza. U višedesetljetnoj istrazi ispitano je preko 10 tisuća ljudi, a zanimljivo, njih 134 sami su se lažno izjasnili kao ubojice Olofa Palmea.

Jedna od teorija odgovornost za ubojstvo pripisivala je pripadnicima hrvatske ekstremističke emigracije u Švedskoj, a druga pak agentima jugoslavenske tajne službe UDB-a koji su to ubojstvo htjeli pripisati hrvatskim emigrantima. Međutim, niti ove teorije nisu nikada potkrijepljene konkretnim dokazima.

U lipnju 2020. švedska istražna tijela odlučila su okončati istragu. Glavni državni odvjetnik tada je izjavio da se glavnim osumnjičenikom za ubojstvo smatra Stig Engström, čovjek kojeg je policija svojevremeno ispitivala kao svjedoka koji se prvi našao na mjestu zločina.

Međutim, pošto je Engström u međuvremenu preminuo optužnica se nije mogla podići zbog čega je cijeli slučaj proglašen zaključenim. Unatoč zaključenju istrage i sudskog procesa brojne nedoumice vezane uz ubojstvo Olofa Palmea očito će i dalje ostati nerazjašnjene, zaključio je Klasić.

Video možete pogledati OVDJE.