Referendumsko pitanje “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?” izražava kontinuitet naspram tada historijski obnovljene odrednice federalne državne jedinice Bosne i Hercegovine uspostavljene kao države jedinice 1943. na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, istakao je profesor Mirko Pejanović, bivši član ratnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, gostujući u Rezimeu Federalne televizije.

Podsjetio je da je na tom zasjedanju Bosna i Hercegovina, u okviru pripreme za Drugo zasjedanje AVNOJ-a, gdje je to potvrđeno – dobila status federalni državne jedinice republike. Kasnije je to tako i tretirano u Ustavu, gdje je ona bila ravnopravna drugim federalnim jedinicama koje su u to vrijeme činile Jugoslaviju na federalnom principu.

"U toj odrednici da su Bosni i Hercegovini vijećnici izglasali jedan takav status stajalo je da je ona država svojih građana i ravnopravnih naroda", naglasio je Pejanović.

“Ona ima dvije odrednice u određenju državnosti – jedna je da je ona država građana, ali da je istovremeno država svojih ravnopravnih naroda. Zašto ovo drugo, pa zato što je Bosna i Hercegovina historijski, državni i sociološki okvir za nastajanje naroda na ovom prostoru, afirmaciju tih naroda i stjecanje nečega što se zove nacionalna odrednica naroda – to su tri naroda u Bosni i Hercegovini. Mnoge države nemaju takvo nešto, i naša država je multietnička država”, kazao je Pejanović.

Dodaje kako Bosna i Hercegovina ne bi mogla ništa drugo živjeti nego to referendumsko pitanje.

Na pitanje zašto se smisao tog referendumskom pitanja ne primjenjuje više u životu, praksi i bh. ustavno-pravnim političkim aktima, Pejanović ističe da je to zato što je Bosna i Hercegovina nakon rata i Dejtonskog sporazuma ušla u doba ekonomske, demokratske i političke tranzicije te u doba postkonfliktnog društva te da mnogo onoga što bismo htjeli, željeli i što nam pripada još uvijek nemamo.

“Ali imat ćemo s jednim korakom koji se očekuje u finalu integracije države Bosne i Hercegovine u EU, a to su evropski standardi, pravna država, jednaka zaštita ljudskih prava i demokratski procesi u odvijanju života”, poručio je.

Upitan da prokomentira legitimno predstavljanje kao kurs koji danas zagovaraju sve etničke nacionalne stranke, Pejanović kaže kako to nije u duhu referendumskog pitanja niti u duhu principa demokratije.

“Izborno pravo je jedno od temeljnih prava svakog građanina i ono ne može biti dijeljeno na to da je isključivo legitimno kako vidi to jedna stranka. Nemate to ni u ustavu ni BiH ni Federacije. To je mantra nametnuta kroz političko stajalište HDZ-a i nekih drugih stranake. To je došlo s jednim načinom formiranja političkih stranaka kad se uvodio višestranački sistem u Bosni i Hercegovini. Apsolutnu pobjedu su dobile stranke ne etničkoj osnovi. A onda su te stranke kad su ojačale počele da iskazuju raspoloženje i stajalište da su one jedine koje zastupaju interese tog naroda. I došlo je do ovoga što je HDZ zadnjih nekoliko godina uveo u jednom nezadovoljstvu. To je pitanje koje će se dograđivati i kod dograđivanja nije u skladu s evropskim standardima, standardima koji podrazumijevaju ljudska prava, da se sužavaju prava u izboru i da pripadaju samo jednoj stranci”, istakao je Pejanović.