Svaki ministar mora imati dobrog savjetnika, po mogućnosti stručnjaka iz određene oblasti, uvaženog i priznatog i čiste biografije.

Elmedin Konaković je dao čvrsto obećanje da će se okružiti profesionalcima, mladim i školovanim i nekompromitovanim ljudima.

O Konakovićevom izboru savjetnika Slobodna Bosna je pisala još krajem januara. I u tom tekstu smo naveli imena njegovih savjetnika. Među njima je jedno ime posebno zanimljivo jer se ne može reći da je baš skroz nekompromitovano. Riječ je o Amelu Kovačeviću, bivšem bivšem ministru finansija Kantona Sarajevo i bivšem ambasadoru Bosne i Hercegovine u Kini koji je tokom rata studije završio u Maleziji.

No, ono što Internet još pamti o Amelu Kovačeviću je i to da se našao u takozvanim Panama papirima i to je opisano u jednom tekstu koji je Deutcshe Welle objavio prije evo već skoro sedam godina. Afera Panama Papers je, ako se sjećate, ona afera u kojoj su se našla imena ljudi iz BiH koji su osnivali fiktivne firme koristeći usluge advokatskog ureda Mossack Fonseca. Kovačević je svoje spominjanje u Panama Papirima obrazložio riječima da je firmu osnovao 2013. godine u Hong Kongu zbog poreza. Potom je kazao da ta firma nikada nije profunkcionisala.

"Zbog poreza je osnovana firma. Tamo skoro da nema poreza. Ali sama činjenica osnivanja tvrtke nije na bilo koji način problematična", rekao je Kovačević medijima povodom objavljivanja njegovog imena.

Dokumenti "PanamaPapers" koji su procurili iz panamske odvjetničke firme Mossack Fonseca sastoje se od 11,5 milijuna dokumenata i 214.000 fiktivnih kompanija, pisao je Deutsche Welle prije sedam godina.

Mossack Fonseca, jedna od najzatvorenijih offshore advokatskih kompanija u svijetu, otkriva da je desetljećima nekažnjeno pomagala klijentima da peru novac i izbjegavaju poreze.

Dokumenti nazvani "Panama Papers" stigli su do njemačkog dnevnog lista Süddeutsche Zeitung iz Minhena odakle su podijeljeni s Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara iz Vašingtona i drugim medijima, uključujući BBC i The Guardian. Riječ je o najvećem curenju podataka s kojim su se novinari ikada susreli.

Advokatska kompanija "Mossack Fonseca" je za 1.000 dolara otvarala fiktivne firme za svoje klijente. Postavljala je fiktivnu upravu i tako skrivala prave vlasnike kompanije.

(“SB”)